Izvor: RTS, 12.Feb.2013, 12:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ribnjaci nisu ugroženi parazitom
Parazita ima samo u otvorenim vodama, odnosno u ribi iz kanala Dunav-Tisa-Dunav, Dunava i Nišave, ali proizvodnja ribe u ribnjacima nije ugrožena parazitom koji je pronađen kod pojedinih vrsta riba u Dunavu i Nišavi, kažu u Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.
Proizvodnja ribe u ribnjacima u Srbiji, koja zadovoljava 60 odsto domaćeg tržišta, nije ugrožena parazitom koji je pronađen kod pojedinih vrsta riba u Dunavu i Nišavi, izjavio je profesor na novosadskom Poljoprivrednom >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << fakultetu Miroslav Ćirković.
"Ribe koje su prenosioci larve parazita, a koje mogu da zaraze i ljude, nisu pronađene u ribnjacima", rekao je Ćirković agenciji Beta.
On je istakao da "nema razloga za paniku" i dodao da je riba namirnica s najmanjom mogućnošću prenošenja zoonoza.
Kako je naveo, utvrđeno je da parazita ima samo u otvorenim vodama, odnosno u ribi iz kanala Dunav-Tisa-Dunav, Dunava i Nišave.
Ćirković je objasnio da su stalni domaćini, odnosno nosioci odraslog parazita, ptice, i to kormorani, sive i bele čaplje, koje se hrane somom, smudjem, štukom i bandarom, a kojima mogu da prenesu zarazu.
Ćirković je kazao da oboljevanje ljudi od te vrste crva koji se iz organizma mogu odstraniti samo hiruškom intervencijom, do sada nije zabeleženo u Srbiji i regionu.
Prema njegovim rečima, oboljenja ima uglavnom u zemljama gde se konzumira sveža riba, poput Japana, Indije i Kanade.
"Ukoliko ljudi jedu nedovoljno termički obrađenu ribu, parazit može da dospe u creva i želudac, odakle se može odstraniti samo hiruški", kazao je Ćirković.
On je objasnio da je do pojave parazita došlo zbog izrazitog povećanja populacije kormorana, koji su godinama pod zaštitom ekologa, a kojima su smuđ, som, bandar i štuka glavni izvor hrane.
Rešenje problema je, kako je naveo, smanjivanje populacije tih ptica.
"Šaran, koji se u Srbiji najviše konzumira, nije domaćin larve, a u ribnjacima se sprovodi takav ciklus gajenja i kontrole koji onemogućava pojavu larvi", rekao je Ćirković.
U Srbiji se, kako je rekao, iz ribnjaka konzumira 60 odsto ribe, 20 odsto se uvozi, pastrmka čini 10 procenata, kao i riba sa otvorenih voda, odnosno sa reka i jezera.
"U Srbiji ima oko 25 velikih ribnjaka, a riba se proizvodi na površini od 12.000 do 14.000 hektara, s prinosom od oko 1.000 kilograma po hektaru", rekao je Ćirković.
Riba u ribnjacima nije ugrožena parazitom
Izvor: Akter, 12.Feb.2013
"Proizvodnja ribe u ribnjacima u Srbiji, koja zadovoljava 60 odsto domaćeg tržišta, nije ugrožena parazitom koji je pronađen kod pojedinih vrsta riba u Dunavu i Nišavi", izjavio je profesor Miroslav Ćirković
Proizvodnja u ribnjacima nije ugrožena parazitom
Izvor: Danas, 12.Feb.2013
Proizvodnja ribe u ribnjacima u Srbiji, koja zadovoljava 60 odsto domaćeg tržišta, nije ugrožena parazitom koji je pronađen kod pojedinih vrsta riba u Dunavu i Nišavi, izjavio je profesor na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu Miroslav Ćirković.
