Izvor: Blic, 29.Jan.2004, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rekli smo čelnicima RTS da će biti bombardovani

Rekli smo čelnicima RTS da će biti bombardovani

Bivši glavnokomandujući NATO tokom bombardovanja Jugoslavije, američki general Vesli Klark izjavio je da je tokom bombardovanja Jugoslavije 1999. godine obavestio reportera Si-En-Ena da se sprema bombardovanje zgrade RTS i da mu je predložio da ta informacija 'procuri', kako bi o njoj bio informisan i tadašnji režim.

Odgovarajući na pitanja novinara programa vesti 'Demokrasi nau', Klark je rekao da je 'Slobodan >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Milošević bio unapred upozoren da će zgrada RTS biti bombardovana'. Klark je izjavio da je lično obavestio novinara Si-En-Ena i dogovorio da informacija 'procuri'.

Izvor 'Blica' iz Si-En-Ena koji je tokom bombardovanja bio u Beogradu, izjavio je da može da objasni kako je ekipa Si-En-Ena, koja je izveštavala iz zgrade RTS, saznala za bombardovanje.

- Naši urednici u sedištu Si-En-Ena u Atlanti naredili su nam da napustimo zgradu RTS jer su znali da se ona nalazi visoko na listi ciljeva NATO i da je velika verovatnoća da će zgrada biti bombardovana. Mi smo to znali, a to su znali i rukovodioci RTS, jer smo im mi to kazali. Ni meni ni mojim kolegama nije unapred rečeno kada će zgrada biti tačno gađana, ali naši šefovi u Atlanti jasno su nam rekli da će zgrada verovatno biti bombardovana i da je se klonimo. Ne znam ko je bio izvor te informacije - rekao je sagovornik'Blica'.

Kako tvrdi 'Demokrasi nau' a prenosi agencija Tanjug, ovo je prvi put da general Klark javno govori o bombardovanju civila u SRJ, upotrebi kasetnih bombi, osiromašenog uranijuma i bombardovanju RTS 1999. godine.

Podsećajući da je Amnesti internešnel osudio kao ratni zločin bombardovanje zgrade RTS, novinar 'Demokrasi naua' je upitao Klarka zašto je bombardovana zgrada puna civila.

Bivši vrhovni komandant NATO je ponovio da je Milošević bio upozoren o nameri da se bombarduje zgrada RTS, ali je insistirao na tome da je u zgradi poginulo šest ljudi. Novinar koji ga je intervjuisao ga je ispravio i podsetio da je u zgradi bilo 16 ljudi i da porodice poginulih za taj zločin terete Miloševića, ali i Klarka. Klark je uzvratio 'da su akcije bombardovanja SRJ imale uporište u američkim zakonima i da je Tribunal u Hagu istražio sve okolnosti bombardovanja'.

Na pitanje da li smatra da su i mediji legitimna meta, Klark je odgovorio da jesu kada se koriste kao deo sistema komandovanja i kontrole. 'Taj cilj je odobren kao legitiman prema zakonu o kopnenom ratovanju i ta odluka je prošla američku vladu', rekao je on.

Klark je odgovorio potvrdno na pitanje da li oseća žaljenje zbog ubistva civila u RTS-u koje je moglo da se predvidi, kao i zbog bombardovanja kasetnim bombama u Nišu. On je rekao da se u Nišu desio nesrećan slučaj, jer se jedna kasetna bomba otvorila prerano, i da je povodom toga vođena istraga. Klark je rekao i da je od jednog građanina Niša dobio pismo u kome je naveo da je njegova unuka ubijena u školskom dvorištu. - Znam kako se taj čovek osećao. Ja sam se tada osećao potpuno bespomoćno i pre svakog bombardovanja sam se molio da ne ubijamo nedužne ljude - naveo je američki general.

Na pominjanje bombardovanja putničkog voza 12. aprila 1999, kada je poginulo 12 ljudi, bivši zapovednik NATO je uzvratio da voz nije bio cilj već most, konstatujući da je i to tragedija.

Upitan da li duguje izvinjenje srpskom narodu za poginule, Klark je odgovorio: 'Ne, jer sam vršio svoju dužnost kao zapovednik NATO. Mislim da Milošević duguje izvinjenje građanima Srbije. Mi smo činili sve da sprečimo regionalnu destabilizaciju'. Milorad Ivanović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.