Reakcije na izjavu o Jasenovcu

Izvor: Vesti-online.com, 24.Avg.2012, 22:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Reakcije na izjavu o Jasenovcu

Izjava rimokatoličkog sveštenika i hrvatskog istoričara Stjepana Razuma da u koncentracionom logoru Jasenovac nije bilo genocida izazvala je burne reakcije.

Spomenik u Jasenovcu  

Razum je u intervjuu zadarskom "Hrvatskom listu" rekao da su stradanja Srba, Jevreja, Roma i pripadnika drugih nacija i nacionalnosti preuveličana i da predstavljaju "srpski mit".

 

"Među prvima je reagovao ambasador Republike Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << koji je rekao da se Ambasada obratila Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske i zatražila zvaničan stav i komentar hrvatskih vlasti povodom izjave hrvatskog istoričara i katoličkog sveštenika Stjepana Razuma", rekao je za "Politiku" ataše Dušan Vujović.

 

Predsednik Izraelitske kulturne zajednice austrijskih Jevreja Oskar Dojč oštro je osudio novi u nizu pokušaja poricanja Holokausta. "Hrvatska nije jedina evropska država u kojoj je evidentan nastavak monstruozne prakse da se u skladu sa populističkim potrebama dovodi u pitanje postojanje najjezivijeg genocida u istoriji čovečanstva", rekao je on za "Politiku".

 

Od izjave Razuma ogradila se i Zagrebačka nadbiskupija. Šef za odnose sa javnošću Zvonko Franc naglasio je u telefonskom razgovoru za beogradski list da je svaki zločin, posebno genocid, za osudu. Pri tom je istakao da je nadležnost njegove nadbiskupije u ovom slučaju ograničena.

 

U bečkom Vizental institutu za studije Holokausta, ističe se da je širom sveta u porastu broj "pokušaja kategorizacije Holokausta". Ta procedura zasniva se na pokušaju da se "parcijalnim faktima" ukaže da su patnje i broj žrtava preuveličani. Tako se nameće zaključak da je istina o Holokaustu politički motivisani mit pobednika, saveznika u Drugom svetskom ratu.

 

Trebalo bi, istini na volju, pomenuti da je u takozvanoj reviziji obima zločina u Jasenovcu, "hrvatskom Aušvicu", doprineo Simon Vizental čije ime bečki institut nosi, piše "Politika". Vizental je bio autor studije o Jasenovcu i koautor još tri studije u kojima je broj žrtava u tom logoru smrti između 77.000 i 93.000 Srba, Jevreja i pripadnika drugih nacija i nacionalnosti.

Osnova za različite procene bili su spiskovi poznatih i neznanih žrtava u Jasenovcu. Broj žrtava čija su imena i prezimena sačuvana u crnoj knjizi istorije iznosi 82.193 osobe. Međutim, na zaključak da ukupan broj ozbiljno premašuje ove podatke upućuje izveštaj Hitlerovog generala u Zagrebu, Gleza fon Horstenaua, za prvi kvartal 1944. godine.

 

Austrijski ratni zločinac Horstenau je napisao: "Ne može se utvrditi tačan broj osoba koje su u Jasenovcu privedene u postupku konačnog rešenja jevrejskog pitanja i rasnog prečišćavanja. Na osnovu podataka kojima raspolaže Gestapo i na osnovu razgovora sa operativcima Abvera (vojno obaveštajna služba Trećeg rajha), pouzdano tvrdim da broj nije manji od 300.000 ljudu, ni veći od 400.000."

 

Pokušaji umanjivanja obima hrvatskog genocida u Jasenovcu u novijoj istoriji dobili su na dinamici krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Uoči i posle proglašenja nezavisnosti današnje Hrvatske, pojavio se niz publikacija o jasenovačkoj "istini".

 

Na najoštriju kritiku naišla je knjiga Franje Tuđmana "Bespuća povjesne zbiljnosti" u kojoj je naveden broj jasenovačkih žrtava – samo 30.000. Tuđman je, kasnije, ovaj broj još smanjio i govorio o "svega" dvadesetak hiljada žrtava. U zvaničnom "dopisu povjesničarima" Hrvatskog državnog arhiva nedavno je "utvrđen" i stvarni broj stradalih – navodno, 15.792 osobe.

 

Reakcija Zagrebačke nadbiskupije u izjavi za "Politiku" nije prvi pokušaj tamošnjeg klera da se stavi na stranu istoričara koji umanjuju dimenzije jasenovačkog genocida.

Poznavaoci materije dovode ovakvo postavljanje hrvatskih crkvenih zvaničnika u vezu sa činjenicom da su upravo katolički sveštenici bili čelnici Jasenovca. Franjevac Miroslav Filipović, poznatiji pod nadimkom Brat đavo, bio je upravnik logora od juna do oktobra 1942, a u leto 1943. komandu u Jasenovcu je preuzeo sveštenik Ivica Brkljačić.

 

Seriju takozvanih studija o Jasenovcu, pre najnovijeg "otkrića" sveštenika Razuma, zaokružio je 1998. Adil Zulfikarpašić, osnivač "Bošnjačkog instituta" u Cirihu. On je došao do "objektivnog podatka" o ukupnom broju stradalih – 59.188.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.