Razvoj feminističkog pokreta u Turskoj

Izvor: Southeast European Times, 07.Sep.2011, 23:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Razvoj feminističkog pokreta u Turskoj

Uprkos velikim uspesima, rascepkani feministički pokreti u Turskoj treba da prevaziđu sopstvene razlike.

07/09/2011

Eron Stajn za Southeast European Times iz Istanbula -- 7.9.2011.

Turske žene su teoretski ravnopravne sa muškarcima od kada je Mustafa Kemal Ataturk uveo drastične reforme za modernizaciju zemlje tokom dvadesetih godina. Nakon promene zakona Ataturk je zatvorio poglavlje prava žena, smatrajući da je rešio problem.

Uprkos preticanju >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << svojih zapadnih suseda na polju modernih reformi kao što je pravo žena na glasanje, turskim reformama „nije obuhvaćeno ono što se događalo iza zatvorenih vrata“, kaže Dženi Vajt, autorka Islamističke mobilizacija Turske.

Umesto toga, očekivalo se da republikanske žene budu tipični predstavnici obeležja modernizma dvadesetih godina, a da istovremeno kod kuće služe svoje muževe. Ustavno su žene bile ravnopravne, ali je krivični zakon i dalje bio naklonjeniji muškarcima.

Stavovi su se polako promenili i „posle sredine osamdesetih godina pojavila se jedna nova vrsta feminističkog pokreta, koja je bila vrlo fokusirana na nasilje nad ženama“, objašnjava Nikol Poup, kolumnistkinja Tudejs zamana i autorka Razotkrivene Turske.

Obeležja tipična za republikanke, kao što je zapadna odeća, i dalje su popularna, ali ideja da bi žene trebalo da budu moderne kako bi podržale državni projekat izgubila je svoju privlačnost.

„Ideja o mladim republikankama koje služe državi izašla je iz mode“, kaže Vajt. Žene „su gravitirale ka liberalnom feminističkom pokretu koji se pojavio osamdesetih godina. Liberalni pokret je zainteresovan za individualna prava i više je u skladu sa zapadnim feminističkim pokretima“.

Liberalni feministički pokret, koji je sticao novu snagu, imao je seriju političkih uspeha, što je direktno doprinelo usvajanju reformisanog krivičnog i građanskog zakona 2002. i 2006. godine.

Znatno pomognute spoljnim pritiskom procesa pridruživanja Turske EU, ženske grupe su „uspele da stvore fantastičnu političku platformu. One su zaista naučile profesionalne lobističke taktike, kao što su 'kampanje e-poštom' i demonstracije ispred parlamenta“, kaže Poup.

Pre tih izmena krivičnog zakona turske žene su bile zakonski definisane u kontekstu porodice i društva.

„Ranije je krivično delo nad ženom smatrano krivičnim delom nad porodicom i zajednicom, a ne nad pojedincem. Sudija je mogao da dozvoli počiniocu silovanja da oženi svoju žrtvu, jer onda ne bi bilo 'krivičnog dela', s obzirom da je seksualni čin bio 'legitiman'“, kaže Vajt.

Možda je najveća promena bilo usvajanje drugačijeg stava liberalnog feminističkog pokreta prema konceptu individualnih prava. Potvrđeno je da „one [liberalne feministkinje] moraju da dođu do toga organizovanjem i da treba da postoje prava za pojedinca. Da, država je angažovana, ali one ne treba da čekaju da im država dodeli njihova prava“.

Uprkos uspesima, turski liberalni i kemalistički feministi imali su poteškoća da prihvate platformu nastajućeg konzervativnog feminističkog pokreta u Turskoj.

„Feministički pokret je i dalje rascepkan zato što kemalistkinje odbijaju da sarađuju sa ženama koje nose marame za glavu. Postoji potpuna podela i apsolutno odbijanje saradnje između njih, iako mnoge od njih imaju iste ciljeve“, tvrdi Vajt.

Međutim, stavovi su počeli da se menjaju, s obzirom da su grupe radile zajedno, na primer, na usvajanju novih promena Krivičnog zakona. Konzervativne feministkinje imaju puno istih interesovanja kao liberalne feministkinje -- prava žena, obrazovanje žena i zaustavljanje nasilja u porodici.

„Kao i islamske feministkinje u drugim zemljama, pobožne turske feministkinje tvrde da su Kuran i hadit napisani za određeno vreme i mesto i ne mogu da veruju da bi Alah hteo da muškarci i žene budu tretirani neravnopravno ili da se prema ženama nepravedno postupa, s obzirom da su jednaki pred Bogom“, navodi Vajt.

Turske feministkinje se i dalje suočavaju sa nizom prepreka koje moraju da prevaziđu. Pored izuzetno polarizovanog feminističkog pokreta, kretanja u Turskoj pokazuju da će zemlja postati konzervativnija.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.