Rast beba: Masa, dužina i obimi

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 21.Feb.2009, 04:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rast beba: Masa, dužina i obimi

BEOGRAD - Rast je složen proces i definiše se kao promena telesne mase, oblika i proporcija, kao i fizioloških funkcija u toku organogeneze.

Pored fizičkog postoje i druge dimenzije rasta: intelektualni, emocionalni, socijalni i kulturni razvoj. Rast je rezultat složene interakcije naslednih faktora, ishrane, neuroendokrine regulacije i tkivnog odgovora, javlja sajt „Stetoskop".

Kvalitativne promene u toku biološkog sazrevanja - izmene funkcije ćelija, tkiva >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i organa, indukcija enzimske aktivnosti, reorganizacija regulacionih mehanizama - označavaju se kao razvoj.

Period rasta počinje za vreme fetalnog života, a završava se između 20. i 25. godine. Fizički, somatski rast posledica je hiperplazije i hipertrofije ćelija i uvećanja međućelijske supstance.

Na rast utiču mnogi elementi kao što su pol, genotip, konstrukcijske anomalije, sredina u kojoj ete živi, ishrana i stanje žlezda sa unutrašnjim lučenjem.

Kriterijumi procene rasta

Rast deteta se procenjuje merenjem visine, telesne težine, obima glave, toraksa i abdomena i debljine kožnih nabora.

Procenjuje se i zubna starost i skeletno sazrevanje.

Proporcije

Novorođenče ima specifične proporcije tela. Glava je relativno velika i čini četvrtinu dužine tela, a lice je malo sa slabo razvijenom donjom vilicom.

Grudni koš je više valjkast a abdomen je ispupčen. Ekstremiteti su relativno kratki.



Kompenzatorni rast je biološki fenomen akceleracije rasta kod dece. Zapaža se kada se posle prolazne retardacije rasta usled bolesti ili gladovanja, ukloni uzrok usporenog rasta. Ovo je moguće kod male dece ili ako je poremećaj koji je ometao rast trajao kratko.

Dužina


Dužina novorođenog deteta je u proseku oko 52 centimetra. Dečaci su u proseku za jedan centimetar duži od devojčica na rođenju.

Rast telesne dužine je neravnomeran. Najbrži je u prva tri meseca posle rađanja i do kraja prve godine progresivno i brzo se smanjuje.

Obično u prvoj godini beba poraste oko 25 cm. U drugoj godini deca porastu još 12 cm, u trećoj oko 8 cm, a sa četiri godine su visoka nešto više od metra. Pri polasku u školu visina je oko 120 centimetara.

Masa

Masa novorođenčeta je u proseku oko 3,4 kilograma. Blizanci su pojedinačno manji - oko 30 odsto blizanaca ima masu oko 2 i 2,5 kilograma, a ostali su i lakši od 2 kilograma.

Pražnjenjem creva u toku prvih dana života, mokrenjem i gubitkom tečnosti preko kože i pluća dete gubi višak tečnosti a samim tim gubi i telesnu masu.

Fiziološki pad

Unos majčinog mleka je u prvim danima života mali, tako da beba gubi oko 7 odsto telesne težine (fiziološki pad).

Nadalje (posle desetog dana) telesna težina brzi i pravilno raste: u prvom mesecu bebe prosečno dodaju oko 550 grama, u drugom 850 a u trećem oko 700 grama.

U petom mesecu se udvostruči težina koju je dete imalo na rođenju, a oko prve godine se utrostruči. Deca koja su bila krupnija na rođenju napreduju sporije.

Obim glave

Obim glave kod novorođenčeta je oko 35 centimetara i nešto je veći kod dečaka. Sa godinu dana obim je 43 centimetara, a sa tri godine 50 cemtimetara.

Obimi grudnog koša i trbuha su za 1 do 2 centimetra manji od obima glave deteta.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.