Izvor: RTS, 24.Avg.2014, 00:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Raseljene otrovne zgrade
Zbog opasnosti po zdravlje, stanari naselja "Ivan Ribar" napustili su svoje stanove. Troškove iznajmljivanja novih, dok se njihov problem ne reši, snosiće Građevinska direkcija. Ipak, time se problem ne rešava, budući da još nije utvrđena odgovornost za korišćenje otrovnog oplatola.
Neprijatan miris i dalje se širi jednim od najnovijih i najlepših beogradskih naselja. Stanari su predali ključeve Građevinskoj direkciji, koja će probati da nađe način da se poništi >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << dejstvo oplatola, od koga, prema prvim nalazima, potiču otrovna isparenja.
"Velika većina stanara ima problem sa fenolima, to je dokaz da smo bili izloženi tim štetnim materijama", kaže stanarVladimir Resanović.
Još nije poznato na koji način se može poništiti dejstvo oplatola, ali ni koji još građevinski materijali mogu biti štetni a da se to i ne primeti. Utvrđeno je da samo u Beogradu još najmanje šest objekata ima isti problem.
"Mi smo zbog toga podneli prijave svim nadležnim republičkim i gradskim inspektorima kako bi se utvrdio lanac prometa ovog sredstva jer instituti moraju da daju odgovor na to ko je na kraju odgovoran za kontrolu hemijskog sastava ovakvog sredstva", kažeKatarina Konc iz Građevinske direkcije Srbije.
Osim toga, na tržištu je sve više novih građevinskih, često recikliranih ili uvoznih materijala koji mogu biti štetni po zdravlje, a kontrolišu se tek pošto se nađu u prometu, ili kada već naprave štetu.
Ekološka inspekcija je preduzeću "Ekosekund" privremeno zabranila tretman recikliranih ulja od kojih proizvode oplatol. Odluka će važiti dok se ne ispita uticaj proizvoda na životnu sredinu.
"Mislim da imamo oštru kontrolu, sada je samo pitanje da li smo ušli u neke firme ili ne ili koja je hemikalija bila predmet nadzora, ističe Dragana Bosiljčić iz Republičke inspekcije za zaštitu životne sredine.
Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije smatra da su proizvođači odgovorni za ono što iznose na tržište, ali i da naše inspekcije i instituti moraju da vode računa kome daju ateste.
"Mi smo odavno tražili da se licenciraju firme koje proizvode građevinski materijal kako izvođači radova da ne bi došli u ovu situaciju", kaže Rodić.
Zakon o tržišnom nadzoru predviđa da se roba kontroliše tek kad je na tržištu.
"Vi imate u građevinskoj industriji oko 10.000 proizvoda, svake godine po hiljadu novih, i nemoguće je da država stoji ispred toga i nije ni koncept da država daje dozvole nekome da li to valja ili ne valja, pa je odgovornost na proizvođaču", kaže Slaviša Petković iz Tržišne inspekcije.
Prema njegovim rečima, proizvođač, odnosno uvoznik moraju da znaju šta se dešava sa njihovim proizvodom.
Građevinska direkcija Srbije podnela je krivičnu prijavu tužilaštvu i MUP-u kako bi se utvrdilo ko je napravio propust u naselju "Ivan Ribar". U potrazi za najboljim načinom sanacije angažovani su Institut u Vinči, Hemijski fakultet u Beogradu i Institut za hemiju Univerziteta u Belfastu.
