Raj za ribolovce i kupače

Izvor: Blic, 17.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Raj za ribolovce i kupače

Duž dunavskih obala nižu se brojna preistorijska naselja, rimska i srednjovekovna granična utvrđenja, manastiri i crkve, ali i dinamični moderni gradovi. Poseban biser ipak predstavlja jedno jezero, udaljeno od Beograda 129 kilometara - Srebrno jezero. Pregrađivanjem rukavca Dunava sedomdesetih godina nadomak Velikog Gradišta nastalo je jedno od najlepših jezera u Srbiji. Zbog obilja ribe nazivaju ga rajem za ribolovce, a sa lepo uređenim plažama i vodom koja se prirodno filtrira kroz peščane >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << dine predstavlja i meku za mnogobrojne kupače. Pritom, jezero pruža izvanredne mogućnosti za brojne sportove na vodi, sem motonautike koja je zabranjena kako bi se jezero sačuvalo od zagađenja.

Do Srebrnog jezera na istoku Srbije dolazi se đerdapskom magistralom, a zbog dobrih puteva i infrastukture kojima je povezano i sa drugim delovima Srbije, jezero je postalo veoma popularno izletište za turiste i ribolovce. Srebrno jezero je dugačko 14 kilometara, prosečne širine između 250 i 300 metara. Dubina jezera je prema nekim podacima u proseku oko sedam metara.

Nekada je mesto na kojem se danas nalazi jezero bilo samo rukavac Dunava koji se nekada zvao Kisiljevački rukavac, po selu smeštenom na njegovim obalama, a sada je jezero zatvoreno dvema branama. Prema priči meštana, dobilo je ime tako što je pilot helikoptera koji je nadletao novonastalo jezero, zaslepljen bleskom kristalnobistre vode prepune ribe, prokomentarisao kako mu se čini da je to Srebrno jezero. U ovu priču može da se veruje jer je jezero i danas veoma bogato ribom. Pored svih vrsta bele ribe, beovice, platike, deverike, crvenperke, babuške, bogato je i tolstolobikom, šaranom, smuđem, somom... Na Srebrnom jezeru je svojevremeno ulovljen i jedan od najvećih šarana na svetu, težak 44 kilograma.

Uslovi za sportove na vodi su takođe idealni. Od 2000. godine na Srebrnom jezeru održava se i državno prvenstvo u skijanju na vodi. Pored državnog takmičenja, ovde se za međunarodne smotre spremaju domaći veslači svih kategorija. Srebrno jezero jedno je od najpoznatijih turističkih izletišta u Srbiji jer ima lepe plaže, hotel i kamp pored samog jezera.

Voda je srednje prozirnosti, a vodostaj je veoma stabilan jer nivo vode regulišu crpne pumpe smeštene na brani pokraj kampa „Beli bagrem". U okolini nema zagađivača, a domaći dobrog pamćenja kažu da su se veoma proredila i nekada brojna kukuruzna polja, tako je sprečen dotok pesticida podzemnim tokovima u jezero.

Na samoj obali nalazi se hotel visoke B kategorije identičnog naziva kao i jezero. Nekoliko privatnih pansiona i restorana pružaju sjajne uslove za odmor i rekreaciju. Tu je i auto-kamp, neposredno uz jezero u bagremovoj šumi. Svuda ima struje i vode. Kraj je poznat i po bogatoj trpezi. Spremaju se specijaliteti od ribe i svih vrsta mesa. Uz plažu pored hotela smešten je čitav kompleks kafića, poslastičarnica i prodavnica, a čitav ambijent sa šljunkovitom plažom i velikim toboganom podseća na beogradsku Adu Ciganliju. Hladovina bagremove šume i dobra klima čine boravak na jezeru nezaboravnim. Na obali pored jezera mogu se iznajmiti kajaci, sandoline i pedaline... Izuzetne lepote, Srebrno jezero je od početka bilo omiljeno izletište i glavni adut za razvoj turizma u ovom kraju. Čak je prozvano i srpskim morem. Mnogi se slažu da je sasvim tačna tvrdnja da je Srebrno jezero dragulj kontinentalnog turizma u ovom delu Srbije.

U okviru boravka na Srebrnom jezeru posetioci imaju mogućnost da prisustvuju nekoj od manifestacija koje se održavaju u ovom izletištu ili u Velikom Gradištu. „Carevčevi dani" su praznik violine u čast našeg virtuoza na violini Vlastimira Pavlovića Carevca, koji je rođen u ovom kraju, potom su tu „Alaske večeri", takmičenje u spravljanju riblje čorbe, zatim „Dani cveća" u selu Kušice u čast cveću, pa „Pasuljijada", takmičenja kajakaša, skijaša na vodi, kamp kajtsurfinga i vindsurfinga...

Ujedno, posetioci Srebrnog jezera mogu da iskoriste blizinu kulturno-istorijskih spomenika i priušte sebi edukativne izlete. Može se obići Ramska tvrđava, koju je sagradio turski sultan Bajazit II 1483. godine na ostacima antičkih i vizantijskih temelja, Karavan-saraj. Tu su i ostaci rimskog vojnog logora Lederata, Golubački grad koji potiče iz 13. veka, a svakako bi trebalo obići i manastire Nimnik i Tumane. Redovna brodska linija Dunavom Veliko Gradište povezuje sa susednom Moldavom u Rumuniji.

Sutra: Jugozapadna Srbija

Sveža i bistra jezerska voda

Zahvaljujući snažnim pumpama, u jezeru je nivo vode stalno niži od Dunava, što obezbeđuje neprestani dotok sveže vode. Na svom podzemnom putu voda se filtrira kroz brojne peščane dine, što omogućava da voda bude besprekorno čista i bistra. Da bi takva i ostala, iz nacionalnog investicionog plana obezbeđena su sredstva za čišćenje jezera od mulja.

Projekat za budućnost

Jedan od uspešnijih privrednika u Srbiji Slobodan Vučićević planira da na Srebrnom jezeru i na samoj obali Dunava napravi turističko-kongresni i sportsko-rekreativni centar na površini od preko 315 hektara. Turistički kompleks koji će se zvati „Silver lejk siti", projekat je vredan 50 miliona evra, a prema procenama investitora znatno će poboljšati dosadašnji nivo usluga. Ponuda će biti obogaćena objektima visoke kategorije, profesionalnim sportskim terenima i nizom drugih sadržaja koji će svojom atraktivnošću nesumnjivo privući brojne goste i zadovoljiti ukuse domaćih i inostranih gostiju. Projekat Srebrno jezero, koji u sadržaju predviđa hotele visoke kategorije sa četiri i pet zvezdica, luksuzne apartmane i vile, sportsko-rekreativne objekte sa tematski sagrađenim terenima, marinom na obali Dunava, komercijalnu zonu na jezeru, šetalište, uređenu obalu, ribnjake, golf terene na više desetina hektara, proglašen je za najbolji u 2006. godini i dodeljena mu je prestižna nagrada statueta kapetana Miše Anastasijevića.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.