Izvor: B92, 26.Jan.2012, 02:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
RTL: Titlom protiv bezumlja
Beograd/Zagreb -- Hrvatska televizija RTL ironično je odgovorila na prilično suludu naredbu Vijeća za elektronske medije, po kojoj mora da titluje srpske filmove.
Tokom centralne informativne emisije RTL Danas titlovana je izjava Bugarina Krasimira Balakova, trenera Hajduka.
VEM je pre nekoliko dana opomenuo RTL, zbog žalbe jednog gledaoca. Mesecima pre toga RTL i HRT prikazivali su desetine filmova iz raznih država bivše Jugoslavije i nikakvih problema nije bilo. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Obrazloženje Vijeća bilo je da primedaba ranije bilo, ali su posle prve rešili da zauzmu oštar stav i time bez realne potrebe znatno zakomplikuju i poskupe proces puštanja filmova iz Srbije (verovatno bi se sa istim problemom susreli i filmovi iz BiH i CG).
Krasimir Balakov delovao je kolegama sa RTL kao idealan primer, jer bugarski trener priča prilično razumljivo na hrvatskom, ali sa povremenim greškama i ubacujući neke bugarske reči.
Prvi put Hrvati su se sa problemom prevođenja srpskog sreli još za života Franje Tuđmana, kada je film Srđana Dragojevića "Rane" probio led, a već uvodna scena izazvala je salve smeha u bioskopskoj Sali (na platnu je na srpskom pisalo "jesen 1991.", a na hrvatskom potpuno isto). Promenom ratnih režima to je promenjeno, očigledno ne zauvek.
Prevodioci /prijevoditelji sigurno/zacijelo imaju mnogo/puno posla smišljajući razlike, jer bi verovatno bilo besmisleno titlovati od reči do reči ono što se čuje sa ekrana. Infinitivne konstrukcije i jekavica su tu za prvu pomoć, ali dalje od toga često ne ide, pa se pribegava kreativnim rešenjima.
Kako se na hrvatskom kaže "grdosija", i kada je "idiot" - "budala", a kada "kreten" - "idiot", pogledajte u isečku iz jednog od naših najpopualrnijih filmova, nastalog u doba kada su nam zajedničke granice još uvek bile na Timoku i Soči.
HAVC: Jezici nacionalnih manjina se ne prevode
Nakon što je Televizija RTL u Hrvatskoj pozvala članove Veća za elektronske medije da podnesu ostavku zbog zahteva da se srpski filmovi titluju na hrvatski jezik, oglasio se i Hrvatski audio-vizuelni centar (HAVC), poručivši da su filmovi na jezicima nacionalnih manjina zakonom izuzeti od prevođenja.
Kako su preneli hrvatski mediji, u saopštenju HAVC-a se navodi da je "srpske filmove zakonito slobodno prikazivati u njihovom originalnom obliku, što znači bez prevoda". Dodaje se da RTL i drugi neće kršiti hrvatske zakone ukoliko i ubuduće budu prikazivali srpske, bosanskohercegovačke, italijanske, crnogorske, češke i druge filmove u originalu.
Kako se dogodilo da Veće za elektronske medije postupa bez zakonskog osnova nije poznato, navodi se u saopštenju HAVC-a i dodaje da "žale zbog uznemirujućih odjeka ovog propusta". Do problema je, naime, došlo nakon što je RTL televizija emitovala kultnu srbijansku komediju "Žikina dinastija" bez hrvatskog titla, kojom je probila sve rekorde gledanosti.
Veće za elektronske medije tada im je uputilo upozorenje da filmovi i serije na srpskom jeziku ne smeju da budu emitovani bez prevoda na hrvatski, zbog čega naredna epizoda "Žikine dinastije", 22. januara, nije emitovana. Ističe se da je cela ta situacija u Hrvatskoj izazvala burne reakcije publike, koja se složila da je prevodjenje srpskih filmova sasvim bespotrebno i da je nemoguće da Hrvati ne razumeju jezik koji su govorili do otcepljenja od bivše Jugoslavije.
Poznati filmski režiser i direktor Zagreb filma Vinko Brešan ističe da "postoji zajedničko govorno područje koje pripada Srbiji, BiH i Hrvatskoj, pa po tome bilo koji film koji je na izvornom jeziku snimljen u ove tri zemlje ne treba titlove".
On podseća da "zakon jasno kaže da je srpski jezik nacionalne manjine u Hrvatskoj i zato nema nikakva potreba da ga se titluje".
"Sada je društveni konsenzus da pripadamo istom govornom području i postavljanje takvog pitanja naprosto je izraz idiotizma. Zbog toga bi u Agenciji trebali dati ostavke jer su se tim činom pokazali nesposobnim da obnašaju svoju dužnost, kaže Brešan.
"U Srbiji nikad niko nije postavio pitanje prevodjenja mojih niti bilo filmova drugih hrvatskih autora", kaže Brešan i dodaje da je to retkost i u hrvatskoj praksi.
"To je bio slučaj s Dragojevićevim 'Ranama' i to pre 14 godina i otad niko nije tražio prevodjenje filmova koji igraju po festivalima, u kinima i na TV, kao i serija, jer niko nije tako glup", kaže Brešan.
