RS (ne)pripada 73 odsto nadležnosti?

Izvor: Nezavisne Novine, 11.Apr.2015, 08:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

RS (ne)pripada 73 odsto nadležnosti?

BANJALUKA - Plan evropskih integracija još nije ni na pomolu, iako se bez tog dokumenta ne može krenuti u proces evropskih integracija nakon što BiH preda kandidaturu za članstvo, rečeno nam je iz evropskih diplomatskih krugova.

Ono što je najzanimljivije je to da naši evropski izvori tvrde da se u Briselu čude odakle je RS izvukla procenat od 73 odsto nadležnosti koje će u evropskim integracijama pripasti entitetima. Doduše, oni ističu da se može desiti da bude i više od >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << 73 odsto, ali da se to može znati tek kada bude usvojen plan evropskih integracija, u kojem će biti taksativno navedeno kako će se evropska pravna stečevina prenositi na naše zakonodavstvo i koje institucije će biti zadužene za pojedine zadatke iz evropskih integracija.

Sa druge strane, u Vladi RS su decidni - dokumenti Direkcije za evropske integracije BiH i Evropske komisije tačno navode koje nadležnosti pripadaju entitetima. Tako Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS, koja se prije stupanja na premijersku dužnost primarno bavila evropskim integracijama, ističe da procenat od 73 odsto nadležnosti nije izrečen napamet.

"Bez obzira na to šta oni sada govore, podsjećam da postoji program na nivou BiH, koji su zajedno radili Evropska komisija i DEI, koji vrlo jasno identifikuje koje su to institucije i za šta su one nadležne. Teme pregovaračkih poglavlja su referentna tačka da vam kažu koliko ko ima nadležnosti. I evo ja kažem, na osnovu svih pregovaračkih poglavlja i tema koje su tamo sadržane, 73 odsto su nadležnosti RS i ja stojim iza toga", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je, takođe, negirala navode koje su dobile "Nezavisne" da se bez mehanizma koordinacije može ići u evropske integracije, ali da je plan integracija dokument bez kojeg se ne može. Cvijanovićeva, naime, ističe da plan nije moguće ni izraditi bez mehanizma koordinacije, koji će odrediti koje nadležnosti pripadaju kojem nivou vlasti.

"Baš zato jer nemamo mehanizam koordinacije, nismo ni mogli da izradimo program integrisanja. Na kraju smo shvatili da, dok ne prepoznamo nadležnosti i ko šta radi, nećemo moći doći do tog dokumenta na osnovu kojeg se prvo pravi plan integracija pa onda sektorske strategije, na osnovu kojih se može izraditi i program povlačenja sredstava iz IPA II", objasnila je Cvijanovićeva.

Zvanično, pak, u Delegaciji EU kažu da Evropska komisija ni druge evropske institucije nikad nisu iznijele podatak koliko kojem nivou vlasti nadležnosti pripada i odbacuju podatak od 73 odsto.

"Na BiH je da odredi i uspostavi plan za usvajanje evropske legislative, a s obzirom na to da takav plan još nije definisan i da ne postoji nikakav zvanični dokument podnesen Evropskoj komisiji u kojem bi bile definisane nadležnosti na različitim nivoima vlasti, EU nije ni sada niti je bila ranije u poziciji da iznese bilo kakav podatak s tim u vezi. Tako da se svi procenti koji se spominju u medijima mogu samo smatrati spekulacijama", rekao je Endi Mekgafi, portparol Delegacije EU.

Mekgafi je dodao da je, iako za plan usvajanja evropske legislative ne postoje konkretni rokovi, iskustvo drugih zemalja u procesu proširenja, posebno u našem regionu, pokazalo da je usvajanje plana neophodno za određivanje prioriteta i postizanje napretka u evropskom integracionom procesu.

U DEI BiH su nam juče rekli da BiH još nema cjelovit planski dokument u procesu integrisanja koji bi dao sveobuhvatan pregled obaveza iz procesa, aktivnosti, izvršioce i rokove.

"Države u procesu proširenja uobičajeno izrađuju takozvani program integrisanja. Njegov suštinski, ali ne i jedini dio, odnosi se na plan usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Program integrisanja je uobičajeno dokument koji sadrži pregled svih aktivnosti u procesu, nosioce tih aktivnosti i rokove za realizaciju", rekla je Marina Kavaz-Siručić, portparol te institucije.

Prema njenim riječima, program integrisanja je značajan, jer bi njegovom izradom bilo isplanirano koja institucija ili više njih, u skladu sa nadležnošću i u saradnji treba da preuzme odgovarajući dio pravne stečevine EU i ugradi ga u domaću legislativu, kojom vrstom pravnog akta i u kom roku.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.