Put amandmana od građana do Skupštine

Izvor: RTS, 13.Feb.2015, 06:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Put amandmana od građana do Skupštine

Radom parlamenta zadovoljna je samo petina građana, pokazalo je nedavno istraživanje Otvorenog parlamenta. Uz to 62 odsto ispitanika smatra da političari ne govore istinu. Isto istraživanje pokazuje i da građani, iako im zakon to omogućuje, retko predlažu zakone, a još ređe amandmane. Prepreka je to što u relativno kratkom vremenskom roku morate da prikupite čak 30.000 potpisa.
Možda mislite da >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << se među predlagačima amandmana mogu biti samo narodni poslanici, ali na tu listu možete da uđete i vi, odnosno skoro svaki građanin koji želi da odlučuje o svojoj sudbini. To se, ipak, retko dešava - priznaju i sami poslanici.

Borislav Stefanović iz Demokratske stranke rekao je da građani najbolje osećaju sve probleme i nedostatke propisa sa kojima žive svaki dan u njihovoj, kako kaže, lošoj ili nikakvoj primeni.
Prema njegovim rečima, građani treba da imaju potpuno otvorena vrata paramenta i da daju svoj doprinos kroz amandmanski proces.
"Ovo je Narodna Skupština, mi smo narodni poslanici, što znači da je neophodno da se inicijativa podiže na viši nivo", kaže predsednik Administrativnog odbora Zoran Babić.
Predlog amandmana mogu podneti narodni poslanici, Vlada, skupština autonomne pokrajine, Zaštitnik građana, Narodna banka Srbije, ali i svako ko prikupi 30.000 potpisa birača.
Umesto da prikuplja potpise, portal Pištaljka potražio je saveznike u parlamentu.
"Uputili smo predlog amandmana svim poslaničkim grupama, a neki od poslanika su predložili takav tekst amandmana na Zakon o zaštiti uzbunjivača", rekla je Jelena Stojanović sa portala Pištaljka.
Da biste prtedložili izmene za nedelju dana potrebno je prikupiti potpisa koliko Ruma ili Bačka Palanka imaju stanovnika. Baš to građanima, organizacijama, pa i institucijama je kočnica na putu ka parlamentu.
Jovana Đurbabić iz Otvorenog parlamenta kaže da je veoma kratak vremenski rok.
"Bilo je inicijatva u prethodnih desetak godina koje su to uspele i kada se to preda parlamentu, vrlo često nikada ne dođe na dnevni red Skupštine, samim tim ste razočarani jer ne vidite uspeh u tome što radite", ističe Đurbabićeva. 
Obeshrabrenost građana potvrđuju i brojke: od 2.717 amandmana podnetih prošle godine, samo 11 su podneli tzv. ostali - svi koji ne spadaju u kategoriju Vlada, poslanici ili odbori. Nazire li se mogućnost većeg angažovanja građana?
"Ova kriza političkog života u kojoj zapravo i nemate jaku ni institucionalnu ni vaninstitucionalnu opoziciju, verovatno će kod građana koji žele da zastupaju neke svoje interese probuditi potrebu da se otvorenije i jasnije uključe u političke procese", rekao je analitičar Dejan Vuk Stanković.
Građani se, nažalost, u političke procese najčešće uključuju posle tragičnih događaja. "Marijin zakon" usvojen je posle inicijative oca devojčice koja je silovana i ubijena, a "Zojin zakon" su pokrenuli roditelji devojčice koja je preminula od Batenove bolesti.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.