Proizvodnja graška

Izvor: Kurir, 07.Apr.2015, 17:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Proizvodnja graška

Sve mahunarke se mogu koristiti u ishrani ljudi kao zeleno, mlado ili suvo, zrelo zrno, a većina i kao mlada mahuna. Šta se koristi u ishrani zavisi od sorte i retke su sorte kod kojih može da se koristi sve.

Grašak se u ishrani koristi najčešće kao mlado zrno, a ređe kao mlada mahuna (šećerac) ili zrelo zrno. Grašak sadrži veliku količinu šećera, belančevina i vitamina.Uslovi uspevanjaTemperatura: Grašak je biljka umereno vlažne prohladne klime. Minimalna temperatura >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << za klijanje je 2-6oC. Optimalna temperatura nicanja je 20oC.

Optimalna temperatura cvetanja je 16-20oC, a za obrazovanje plodova 16-22oC. Temperature iznad 25oC zaustavljaju rast. Mlade biljke graška, pre cvetanja, izdrže kratkotrajne mrazeve i do -6oC. U našim klimatskim uslovima ta suma kreće se od 600-1000 toplotnih jedinica, u zavisnosti od sorte.

Svetlost: Grašak ima povećane zahteve prema svetlošću i zato se ne može gajiti na zasenčenim mestima. Većina sorti graška su biljke dugog dana ili ne reaguju na dužinu dana (neutralna). Intenzivno osvetljenje zahteva u fazi cvetanja i oplodnje.

Vlaga: Zahteva dosta vlažnosti, s obzirom da je biljka umereno vlažne klime i osetljiva je na oscilacije vlažnosti i zemljišta i vazduha. Kritični periodi za vlagom su nicanje i od cvetanja do tehnološke zrelosti. Optimalna vlažnost zemljišta treba da je 60-80% PVK. U slučaju velike vlažnosti zemljišta, usev graška vrlo brzo propada. Niska, pak, relativna vlažnost vazduha (ispod 60%) i topli vetrovi su veoma štetni po biljke. U cilju postizanja visokih prinosa grašku treba obezbediti oko 140 mm vodenog taloga.

Đubrenje: U povrtarskom plodoredu dolazi na treće mesto, i najčešće je predusev dugoj kulturi u istoj godini. Grašak ima manje zahteve prema mineralnim đubrivima u odnosu na druge povrtarske vrste, s obzirom da je azotofiksator i kratke vegetacije. U našim agroekološkim uslovima treba uneti 2-3 g/m2 N, 6-8 g/m2 P205 i 4-6 g/m2 K20. Polovinu fosfornih i kalijumovih đubriva uneti pod osnovnu obradu, a ostatak zajedno sa azotom u predsetvenoj pripremi...

Pogledajte sve savete iz oblasti poljoprivrede

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.