Izvor: SandzakPress.net, 17.Apr.2016, 12:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Program BDZ – Razvoj industrijskih parkova će povećati zaposlenost i zaustaviti iseljavanje
Razvoj industrijskih parkova (zona) kao podsticaj dinamičnijem privrednom razvoju Sandžaka Industrijski parkovi kao pokretači regionalnog razvoja Sandžaka Ključ razvoja svakog područja, regije i cijele zemlje jeste povećanje zaposlenosti i stvaranje dohotka koju ta zaposlenost omogućava. U okviru povećanja zaposlenosti najveći značaj ima, prije svega, otvaranje novih radnih mjesta u procesu proizvodnje. Samo rentabilno održiva proizvodnja koja ima kupca za svoj proizvod omogućava dalji >> Pročitaj celu vest na sajtu SandzakPress.net << razvoj jedne regije, odnosno cijele države u kojoj se ta regija nalazi. Osnivanje industrijskog parka na mjestu koje može da odgovori zahtjevima određenih industrijskih grana u velikoj mjeri olakšava posao pronalaženja adekvatne lokacije sa pozicije ulagača i ubrzava investicioni proces. Industrijski parkovi se, manje-više, svuda u svijetu definišu kao poseban prostor koji namjenski i funkcionalno ispunjava kriterije da to postane. U Srbiji se pojam industrijskog parka posebno definiše kroz Zakon o industrijskim parkovima. Ovaj zakon uvodi u našu pravnu praksu i novu instituciju “upravitelja industrijskog parka”, odnosno, domaćeg ili stranog privrednog društva kome je izdata licenca za održavanje, izdavanje u zakup i pružanje drugih usluga korisnicima industrijskog parka. Zakon o industrijskim parkovima predviđa da država finansira do 50% vrijednosti troškova izgradnje saobraćajnica, elektroinstalacija, vodovoda, kanalizacije, gasovoda i telekomunikacione mreže, koji bi bili smješteni u industrijskim zonama u blizini magistralnih putnih i riječnih arterija. Država finansira i do 80% troškova izgradnje sekundarne infrastrukture industrijskog parka koji se nalazi na teritoriji nerazvijenog područja. Sa kojom visinom sredstava će država učestvovati zavisit će od toga da li je za konkretnu lokaciju zainteresovan strateški investitor. Ukoliko to jeste slučaj, država je u obavezi da pokrije sve troškove i investitor će moći da izgradi svoju fabriku bez straha da će se suočiti sa nerealnim zahtjevima i birokratizmom lokalne samouprave. Kada je riječ o poreskim olakšicama, misli se, prije svega, na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost. Sve bi to trebalo na kraju da ima za rezultat decentralizaciju stranih investicija, koje se uglavnom koncentrišu u velikim gradovima i razvijenim područjima. I svi gradovi koji se oslanjaju na Koridor 10 potencijalni su dobitnici izgradnje industrijskog parka. U pojasu Koridora 10 koncentrisan je i veliki broj nerazvijenih područja koja bi izgradnjom jednog ili više ovakvih objekata imala ogromne dobiti. Autoput je pogodan (o tome je bilo riječi u prvoj tački ovog programa) što osim zbog prednosti transporta nudi već izgrađene potrebne instalacije (telekomunikacije, struja) sa kojima industrijski parkovi mogu brzo da se povežu. Da će za onog ko gradi fabriku u industrijskim zonama biti još privilegija govori i to da Zakon o industrijskim zonama daje mogućnost da pojedine industrijske zone dobiju i status bescarinskih zona, što bi svakako dodatno motivisalo investitore da dođu i investiraju u Sandžak. Za razliku od industrijskih zona koje predstavljaju infrastrukturno uređenu oblast za potrebe industrije i trgovine, u industrijskim parkovima posluju firme, instituti, fakulteti, komercijalni i drugi objekti, dok jedna kompanija upravlja parkom obezbjeđujući im dodatne usluge. U ovoj činjenici i leži i konkurentska prednost Novog Pazara i cijelog Sandžaka. Akcenat te prednosti u odnosu na druge slične nerazvijene regije u Srbiji jeste postojanje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i nekoliko samostalnih fakulteta. Za korištenje potencijala industrijskih parkova BDZ će poduzeti sljedeće mjere: BDZ će ponuditi strateškim investitorima subvencije za pokrivanje troškova izgradnje infrastrukture, kao i poreske olakšice, prije svega oslobađanje od poreza na dodatu vrijednosti i carina. BDZ će koristiti svoje izgrađene veze i vrlo otvorenu komunikaciju sa dijasporom da putem industrijskih parkova investira kapital u Sandžak. BDZ će obezbijediti saradnju između obrazovnih institucija i potencijalnih investitora da bi se ljudski potencijal Sandžaka na najbolji način koristio za razvoj industrijskih parkova, pa time i otvaranja novih radnih mjesta. BZD će na nivou lokalne samouprave pokrenuti formiranje posebnih odjeljenja koji će se baviti razvojem industrijskih parkova. Obuka i program studijskih putovanja predstavlja ključ ideje vodilje razvoja ovog koncepta zašta će se BDZ kao pokretač ove ideje i svestrano zalagati. Pored priliva stranih investicija, industrijski parkovi omogućili bi primjenu novih tehnologija i edukaciju radne snage, smanjili bi nezaposlenost, što jeste primarni programski cilj BDZ. Finansiranje izgradnje industrijskog parka (zone) Iako su se, kroz historijat razvoja industrijskih parkova, pojavila brojna inovativna rješenja u finansiranju njihovog razvoja, generalno postoje tri modela osnivanja i finansiranja razvoja parkova: Model lokalne (općinske) uprave, što bi kod nas podrazumijevalo da općina registruje preduzeće za upravljanje industrijskim parkovima, unese zemljište parka u kapital tog preduzeća, ili da preduzeće posreduje u zakupu industrijskog zemljišta između investitora i općine. Pored toga, preduzeće za upravljanje parkom obezbjeđuje infrastrukturno opremanje parcela u parku, bilo da se radi o investicijama iz lokalnog budžeta ili nekog drugog izvora. Model privatne uprave koji podrazumijeva da privatni investitor osnuje preduzeće za upravljanje industrijskim parkom, unese svoje zemljište u preduzeće i finansira infrastrukturne radove. Ovdje problem može da bude planska dokumentacija vezana za namjenu zemljišta, proširivanje parka u slučaju potrebe, kao i obezbjeđivanje potrebnih dozvola od strane lokalne administracije. U ovom slučaju BDZ se zalaže za maksimalno pojednostavljivanje procedure za dobijanje potrebnih dozvola čime bi se otvorio put i olakšao dolazak potencijalnih investitora. Model JPP-a (javno-privatnog partnerstva), gdje privatni investitor i općina organizuju zajedničko preduzeće za upravljanje industrijskim parkom, a zemljište i komunalno opremanje zavisi od udjela u osnivačkom i naknadno unijetom kapitalu partnera u preduzeću. Ovaj model, u velikoj mjeri, eliminiše nedostatke prethodna dva. Mehanizam javno-privatnog partnerstva kao model uspješnog upravljanja i njegovog uvođenja u praksu (praksa većine zemalja EU) jedan je od zadataka BDZ. Iz ovoga se može izvući zaključak da odgovornost i najveći teret na buduću izgradnju parkova imaju lokalne samouprave. BDZ se zalaže da u tom slučaju treba iskoristiti sve moguće povlastice koje država preko zakonskih rješenja može dati kao stimulans izgradnji ovih, nesumnjivo, veoma značajnih projekata kakvi su industrijski i tehnološki parkovi. Prednost Novog Pazara, Sjenice, Tutina i Prijepolja jeste veliki broj malih i srednjih preduzeća koja figuriraju oko 2-3 industrijske grane, čime postoji veoma dobar osnov za privlačenje većih igrača koji bi u okviru parka bili uključeni u zajedničku proizvodnju. Velika prednost jeste i postojanje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru koji bi davao neophodnu visokoobrazovanu radnu snagu, a mogao bi i svoje programe po potrebi da prilagođava potrebama industrijskog parka (što je praksa najrazvijenijih zemalja u svijetu).
Nastavak na SandzakPress.net...
.jpg)
