Prof. dr Miljko Ristić: Gradićemo obe kule

Izvor: Večernje novosti, 25.Jan.2013, 22:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prof. dr Miljko Ristić: Gradićemo obe kule

ZA Klinički centar Srbije definitivno će morati da se grade dve kule. U prvoj, započetoj pre 35 godina, predviđeno je svega 500 postelja. To je za potrebe Srbije - malo. Ali za prvu kulu, iz kredita, obezbeđeno je 70 miliona evra, što je dovoljno samo za građevinske radove. Za drugu kulu nemamo novac ni za izgradnju, a kamoli za opremanje - kaže u intervjuu ”Novostima” profesor dr Miljko Ristić, kardiohirurg i direktor KCS. Prvi čovek našeg najvećeg medicinskog centra čudi se što >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << punih pet godina od kako se priča o rekonstrukciji kliničkih centara, za KCS još nije završeno ni idejno rešenje! - Italijanski konzorcijum koji je dobio posao obećao je da će ono biti gotovo do sredine februara, a projekat za rekonstrukciju do jula. U tom slučaju, građevinski radovi bi mogli da počnu u decembru ili u januaru. Za izgradnju je potrebno dve godine. * Od kojih para će se, onda, graditi? - Samo za opremanje prve kule treba nam još 100-200 miliona evra, i to nije problem koji može da reši KCS. Dobra vest je da nam je ovih dana jedna švajcarska fondacija ponudila da finansira dve trećine ukupnih troškova izgradnje druge kule. Naša obaveza bi bila da pokrijemo ostatak troškova, i to kada sve bude završeno, po unapred utvrđenoj ceni, i bez kamate. Ali to je, ipak, nešto za šta Vlada Srbije mora da da garancije. Lično mislim da tu šansu ne bi trebalo ispustiti.DRŽAVA DOVOLjNO IZDVAJA * ŠTA bi u zdravstvu Srbije moralo da se menja? - Lično mislim da država relativno dovoljno izdvaja za zdravstvo, iako, kada se pogleda koji je to deo bruto nacionalnog proizvoda, ispada da u ovom delu sveta najmanje odvajamo za lečenje. Pacijenti se nekad žale, često i sa razlogom, ali činjenica je da ovde svako može da se operiše i da ništa ne plati. A svaki iole komplikovaniji slučaj odmah upućuju u Beograd. To treba menjati. * Kakvu ste situaciju zatekli u KCS, kada ste pre dva i po meseca došli na čelnu funkciju? - Očekivao sam probleme, ali sam se pozitivno iznenadio. KCS nema dugove. Naš budžet je dve milijarde dinara godišnje i sve svoje obaveze redovno izmirujemo. * Da li ste prevazišli probleme sa snabdevanjem? - KCS godišnje ima oko 300 tendera. Problem je što oni traju po dva-tri meseca i čitava ta procedura je previše komlikovana i spora. To nam sad usporava i rekonstrukciju dečjeg odeljenja Oftalmološke klinike, koje je u vrlo lošem stanju. Ministarstvo zdravlja će dati 33 miliona dinara, nešto ćemo izdvojiti iz svojih prihoda, imamo i plan radova, ali rekonstrukciju zbog tenderske procedure nećemo moći da započnemo za dva-tri meseca. * Jeste li zadovoljni time kako se radi u 25 klinika, 10 centara i ostalim delovima KCS ili će biti još smena direktora? - Od 30 ustanova, 13 nije ispunilo godišnji plan koji su sami postavili. Obavljeno je 50.000 pregleda manje za sve grane medicine nego što su to planom predvideli njihovi rukovodioci. Za mene je iznenađenje da je podbacio ambulantno-poliklinički deo. To je pouzdan znak da nešto u samoj organizaciji mora da se menja. Tamo gde se pregledi zakazuju za mesec ili mesec i po dana, moraće da se radi u dve smene, pa i subotom. * Koliki su prihodi KCS i odakle potiču? - Prvenstveno od lečenja stranih državljana, mahom iz Crne Gore i Republike Srpske, ali i od naučnih projekata. Međutim, čak 90 odsto onoga što zaradi KCS, sa oko 8.000 radnika, daje za plate 1.000 zaposlenih koje ne finansira RFZO. I prema normativima Ministarstva zdravlja nedostaje nam 100 lekara i 500 medicinskih sestara, ali RFZO nije u stanju da pokrije njihove plate. Ti ljudi su uposleni da bi se obezbedilo normalno funkcionisanje KCS, ali ih plaćamo sami. * Kako može da se reši problem redova za operacije srca, u kojima je nekoliko hiljada ljudi? - Kapaciteti kardiohirurgije definitivno nisu dovoljno iskorišćeni. Niko ne može da me ubedi da, uz bolju organizaciju sa postojećim kadrom, za 10 do 20 odsto ne može da se poveća broj operacija. Dok je Institut u Kamenici vodio profesor Ninoslav Radovanović, tamo je godišnje operisano 1.700, a sada 1.100 pacijenata. I Dedinje bi sigurno broj operacija, sa sadašnjih 2.000, moglo da poveća na 2.400. Znači, samo u ta dva centra može da se uradi 1.000 operacija više. U KCS je do pre tri godine rađeno 1.500 operacija, a onda je to smanjeno na 1.050 do 1.100. Sada smo broj operacija, bez ikakvog proširivanja kapaciteta, povećali sa 90 na više od 120 mesečno. Verujem da ćemo ove godine uraditi gotovo 2.000 operacija. * Kakva je perspektiva kardiohirurgije u Nišu? - Ispostavilo se da su ulaganja bila ogromna, a učinak svega 250 operisanih. Niš nije na vreme mislio na kadar, pa su kardiohirurzi KCS išli tamo da operišu. Za tri-četiri operacije tokom nedelju dana boravka u Nišu, pojedinci su dobijali 2.200 evra, a neki su tamo boravili i po dve nedelje. Pritom su za to vreme, uredno primali platu i u KCS.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.