Prodaja velikih preduzeća odlaže štednju i reforme

Izvor: Blic, 02.Jul.2014, 23:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prodaja velikih preduzeća odlaže štednju i reforme

To tvrdi Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta, u razgovoru za „Blic“. Objašnjava: prolongira se trenutak moguće krize javnih finansija a, s druge strane, umanjuje se reformski naboj i mere štednje se odlažu.

Šta mora da se učini kako bi Srbija izbegla bankrot?

- Bez obzira na to da li nam poteškoće u otplati obaveza države predstoje u sledećoj ili za dve-tri godine, već sada treba postaviti temelje za održive javne finansije da bi se javni >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << rashodi trajno spustili na niži nivo. Oni su u odnosu na ekonomsku aktivnost preveliki i za normalna vremena, a kamoli za krizna, kada prihodi padaju.

Kako to učiniti?

Borba je tek počela

Samo je zbog šverca duvana u 2013. izgubljeno 20 milijardi dinara, koliko su plate za državnu administraciju?

- Sada imamo pozitivne promene i ozbiljne planove u Ministarstvu finansija i Poreskoj upravi. Već u ovoj godini očigledni su efekti vezani za naftne derivate, a prava borba protiv šverca cigareta i sive ekonomije tek predstoji. Da bi građani i privreda prihvatili poresku disciplinu, potrebno je da državni organi pokažu da su odlučni, ozbiljni, da štede i da nema izuzetaka.

- Potrebno je brzo delovati na ispravljanju velikih izvora deficita, poslovanju javnih preduzeća, sive ekonomije, nereformisane i skupe države, preprekama za razvoj privatnog sektora, javnim investicijama, pa i na prilagođavanju zarada u javnom sektoru i penzija. Deficit od 8,5 i više procenata i javni dug od 70 odsto toliko su u crvenoj zoni da se ne mogu ispraviti finim podešavanjima. Jedna ili dve mere više nisu dovoljne.

Ima li smisla smanjivati plate i penzije? Nisu li to velike žrtve pojedinaca, a opet nedovoljna ušteda?

- Ukoliko se istovremeno ne deluje u više pomenutih pravaca, može se ispostaviti da štednja na tekućim rashodima nije dovoljna. Podaci pokazuju da su plate i penzije u odnosu na ekonomsku moć visoke i neodržive. Veće su nego kod dela suseda iz EU. Plate i penzije su najveći rashodi i smanjenje donosi velike uštede koje se ne mogu ostvariti na drugim pozicijama budžeta.

Mislite li da je bilo potrebno da prvo u Srbiju dođe misija MMF, pa da se tek onda uradi rebalans budžeta? Ovako se stiče utisak da se izbegavaju odlučniji i radikalniji potezi na polju štednje, koje bi MMF mogao da zatraži.

- Važno je da fond stavi pečat na ekonomsku politiku. Štednja se ne može izbeći ako želimo aranžman sa MMF, a biće sklopljen kada Vlada bude garantovala da će ekonomska politika biti odgovorna. MMF će to podržati.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.