Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 16.Apr.2019, 14:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Privreda Srbije lane imala blagi rast
Privreda je 2018. godine nastavila trend profitabilnog poslovanja a neto rezultat privrednih društava u Srbiji bio je 499,7 milijardi dinara pa je za trećinu veći od rezultata za 2017. godinu, saopšteno je danas u Agenciji za privredne registre (APR) prilikom predstavljanja "Godišnjeg biltena finansijskih izveštaja za 2018. godinu".
Poslovnu 2018. godinu obeležio je blagi rast domaće privredne aktivnosti, zabeležen je rast industrijske proizvodnje od 1,3 odsto, uvoz je >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << rastao 13 odsto što je brže od izvoza čiji je rast 8 procenata a dinar je u odnosu na evro vredeo više za 0,2 odsto a u odnosu na dolar vrednost dinara pala je za 4,3 procenta, a u Srbiji pozitivno poslovanje imalo je 60,5 hiljada firmi dok je gubitak zabeležilo njih 27,2 hiljade.
APR u analizi izvedenoj na osnovu izveštaja gotovo 104 hiljade privrednih društava a koji se odnose u proseku na oko 99,8 procenata finansijskih performansi cele privrede sagledana su privredna kretanja.
Privredna društva su najveći deo dobitka generisala obavljanjem njihove primarne delatnosti a njihov poslovni rezultat na nivou Srbije je 583,5 milijardi dinara što je 12,6 procenata više nego u 2017. godini.
Profitabilno su poslovali svi sektori privrede osim sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rekla je Ružica Stamenković registrator finansijskih izveštaja u APR, a najveći pozitivan neto rezultat od 111,9 milijardi dinara iskazala su privredna društva u sektoru prerađivačke industrije ali je on za 21,7 odsto manji od rezultata u 2017. godini.
U ovom sektoru je i najviše zaposlenih, a tu je zabeleženo i najveće povećanje broja radnika od 18.819 u prošloj godini.
Izrazito povećan pozitivan rezultat, uvećan sa 10,2 na 109,4 milijarde dinara, zabeležen je u sektoru rudarstva gde je došlo do povećanja broja zaposlenih za gotovo 1,4 hiljade što se objašnjava ulaganjima u RTB Bor.
Rast profitabilnost zabeležen je i u sektoru trgovine u kome dobitak iznosi 81,8 milijardi dinara što je povećanje za 13,8 odsto i gde je broj radnika povećan za 9.431 zaposlenog.
Skoro četiri puta veći pozitivan rezultat koji je dostigao 67,8 milijardi je i u sektoru saobraćaja i skladištenja što se objašnjava uplatom prve tranše po ugovoru o koncesiji za Aerodrom "Nikola Tesla".
Najveći pad profitabilnosti u 2018. godini APR je zabeležio kod privrednih društava u sektoru snabdevanja električnom energijom i gasom gde je ostvaren ukupni dobitak od 7,4 milijarde što je višestruko manje u odnosu na 32,5 milijardi dinara u 2017. godini.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su sektor koji je 2018. godine zabeležio gubitak nešto veći od milijardu dinara dok godinu dana ranije imao dobitak od sedam milijardi.
Iz gubitka u dobitak prešao je sektor finansijskih delatnosti gde su privredni subjekti ostvarili dobitak od 619 miliona u 2018. godini dok su godinu dana ranije imali gubitak od 865 miliona dinara.
Analizirajući poslovanje privrednih subjekata po veličini APR konstatuje da su finansijski najstabilnija bila "mala" privredna društva koja su ostvarila pozitivan rezultat u iznosu od 118,5 milijardi dinara što je za 9,5 odsto više u odnosu na 2017. godinu a pri tom su zapošljavala 8,3 hiljade radnika više a registrator Ružica Stamenković zaključila je da su rezultati "malih" privrednih subjekata često neopravdano zapostavljeni.
Velika privredna društva imala su dobitak u ukupnom iznosu od 268,3 milijarde dinara, a "srednja" 110,7 milijardi dinara tako zabeleživši rast od 37,8 procenata u odnosu na 2017. godinu.
Mikro privredna društva koja su po broju dominantna prošle godine prešla su u zonu pozitivnog poslovanja jer su ostvarila dobitak od dve milijarde dinara za razliku od 33,5 milijardi iskazanog gubitka u 2017. godini.
Teritorijalno gledano APR je utvrdio kako najveću profitabilnost beleže privredna društva iz Beogradskog regiona gde je ostvaren pozitivan neto rezultat 235,6 milijardi dinara što je uvećanje za 34,5 odsto a sa preko tri puta većim dobitkom u odnosu na 2017. godini poslovala je i privreda Regiona Južne i Istočne Srbije, dok je rezultat Zapadne Srbije povećan za 81,4 procenata, dok je privreda Vojvodine sa 102,4 milijarde dinara poslovala pozitivno, ali je taj rezultat za gotovo četvrtinu manji nego godinu dana ranije.
Najizraženiji rast zaposlenosti je u beogradskom regionu gde je broj radnika povećan za 24,5 hiljade i u Vojvodini gde je 2018. godine bilo 14,6 više zaposlenih.
Preduzetnici Srbije ukupno su iskazali neto dobitak od 9,2 milijarde dinara što je uvećanje od 18,4 u odnosu na 2017. godinu a broj zaposlenih u ovom sektoru je povećan za 5,1 hiljadu radnika utvrdio je APR analizirajući izveštaje više od 18 hiljada preduzetnika.
Javna preduzeća kroz pozitivno poslovanje ostvarila su dobitak od pet milijardi dinara što je pet puta manji rezultat nego 2017. godine a neto gubitak iskazalo je 145 javnih preduzeća.
Prošle godine 27 banaka u Srbiji ostvarilo je ukupan dobitak od 70,4 milijarde što je 10 odsto više nego u 2017. godini a banke su povećale i broj radnika pa u tom sektoru radi više od 22,8 hiljada radnika.
Pozitivno je poslovalo i 20 društava za osiguranje čiji je ukupan neto dobitak bio devet milijardi dinara što je rast u odnosu na 6,4 milijarde ostvarenih u 2017. godini, analiza je APR dok je registrator Ružica Stamenković ocenila je da se prošla godina može smatrati prekretnicom u poslovanju osiguranja.
Pozitivan rezultat od 1,5 milijardi ostvarilo je 13 firmi davalaca finansijskog lizinga a 21 dilersko-brokersko društvo zabeležilo je u 2018. godini ukupan neto dobitak veći od 9,9 milijardi dinara.
APR je analizom utvrdio da su neprofitne institucije iskazale višak prihoda nad rashodima od ukupno 4,1 milijardu dinara pa su pozitivno poslovale.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
U prinudnoj likvidaciji 23 hiljade privrednih društava
Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 16.Apr.2019
Agencija za privredne registre (APR) do sada je pokrenula postupke prinudne likvidacije za 23 hiljade privrednih društava koja dve godine zaredom nisu podnela po zakonu obavezne godišnje finansijske izveštaje, a protiv 6-7 hiljada biće pokrenuti postupci za privredni prestup za nepodnošenje izveštaja...











