Izvor: Politika, 24.Mar.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pritisak nezaposlenih na lokalne funkcionere
Broj Kraljevčana bez posla ne povećava se u poslednje dve godine, ali je zabrinjavajući porast broja korisnika socijalne pomoći, gde je sve više onih koji su u punoj radnoj snazi
Kraljevo – Najlepši san koji neko od brojnih nezaposlenih Kraljevčana može usniti jeste radno mesto, po mogućstvu u javnom preduzeću, tamo gde je gazda opština, odnosno država i gde su plate solidne i redovne, a pauze za doručak još nisu strogo ograničene i gde se za vreme rada >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << može skoknuti do automehaničara, pijace, frizera... Zato je i najveći pritisak na rukovodstva javnih preduzeća i lokalne političare, traže se veze i vezice za rad ,,bar na određeno vreme" u državnim firmama, a sledi interesovanje i za banke, ustanove...
Inače, u potrazi za radnim mestom je trenutno 15.084 radno sposobnih Kraljevčana, od kojih su oko 60 odsto žene. Brojka je za dve, tri hiljade manja nego ranijih godina, ali nije reč o ubrzanom zapošljavanju već je do smanjenja došlo od kada za ,,nezaposlene", koji uistinu posao nisu ni tražili, potvrda iz Zavoda za tržište rada nije uslov za socijalnu zaštitu.
– No, i pored toga, prvi put prošle godine stopa nezaposlenosti u Kraljevu nije veća nego prethodne – kaže nam Zlata Živković, direktor ovdašnje ustanove za tržište rada – i iznalazimo razne načine za zapošljavanje, poput obuke, prekvalifikacija, podsticaja samozapošljavanju, organizaciji čestih susreta poslodavaca i onih koji posao traže... U ovoj opštini najveća grupa nezaposlenih su svršeni gimnazijalci, hemijski, poljoprivredni tehničari, a traže se zanatlije metalske i drvoprerađivačke struke. Baš nedavno, na poslednjem susretu poslodavaca i nezaposlenih, "sajmu zapošljavanja", poslodavci su ponudili 96 radnih mesta, a pedesetak je sklopilo sporazume o radu.
Koliko je posao ovde tražen, govori i činjenica da su pre nekoliko dana radnici ,,Magnohroma", tokom višednevnog štrajka, prevashodno tražili da novi vlasnik zaposli kapacitete fabrike a potom isplati zaostale zarade.
– Ovde je, stvarno, ta nezaposlenost najveća nevolja, posebno otkako su velike industrijske firme, poput fabrike vagona i ,,Magnohroma", poslovno posrnule i hiljade radnika ostalo bez radnih mesta. Kasno su te fabrike privatizovane, a novi vlasnici još nisu uspeli da obezbede dovoljno posla. U malim i srednjim preduzećima taj broj radnih mesta nije nadomešten mada se možemo pohvaliti da je, zahvaljujući takvim firmama, u ovoj opštini rast društvenog proizvoda blizu onog u republici (od šest odsto) a na inostrano tržište isporučujemo proizvode u vrednosti od 36 miliona dolara godišnje, odnosno pokrivenost uvoza izvozom je 58 odsto. Socijalnu sliku bi nabolje i te kako promenilo pokretanje pomenutih velikih fabrika – kaže za "Politiku" Mladomir Novaković, predsednik Regionalne privredne komore u Kraljevu.
Dok se očekuje pokretanje industrijskih pogona u Kraljevu, od 14.000 zaposlenih i 20.000 penzionera zavisi preživljavanje većine od ukupno 122.000 stanovnika opštine. Plate onih ,,srećnika" koji rade, u proseku su niže od republičkog proseka – u neto-iznosu u januaru, u koverti se nalazilo 21.500 dinara, dok je u Srbiji prosek bio 24.122 dinara.
Male su, dakle, mesečne zarade da bi se namirili svi životni troškovi i ,,pokrile" potrebe silom prilika izdržavanih lica. To, naravno, utiče na povećanje broja korisnika raznih oblika socijalne pomoći, kojih je tokom 2006. godine bilo 5.895 ili 4,8 odsto od ukupnog broja stanovnika.
Od Svetlane Stanić, direktora ovdašnjeg Centra za socijalni rad, doznajemo da se broj stanovnika kojima je takva pomoć potrebna, iz godine u godinu povećava. Nažalost, ponajviše kada su u pitanju odrasle i za rad sposobne osobe. Jer, mnogo je onih koji su iznenada ostali bez posla i bez novca a to, dabome, utiče i ,,pucanje" brakova i porodica.
Tako je i više onih bez izvora prihoda ili krova nad glavom, a sve to smanjuje i priraštaj stanovništva koji je, recimo, ovde za 2006. godinu u ,,minusu" za 309 stanovnika grada. Stoga je u kraljevačkoj opštini znatno više starijih nego mlađih meštana, odnosno prosečna starost Kraljevčana je sada 40,5 godina, što se, takođe, iz godine u godinu povećava a znatno je više nego u davna, dobra vremena...
M. Dugalić
[objavljeno: 24.03.2007.]










