Izvor: RTS, 14.Okt.2019, 15:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Prirodno stanište za različite diverzitete
Vršačke planine, koje od 2005.godine imaju zaštićen status predela izuzetnih odlika, sada su stavljene na viši nivo zaštite, pa će se o budućim merama zaštite odlučivati na pokrajinskom nivou. O predelu na kojem niču dve biljke koje ne rastu ni na jednom mestu u Srbiji i koje je jedino stanište vuka u Vojvodini, sada će brinuti pokrajinski Zavod za zaštitu prirode a sredstva za to biće izdvajan iz pokrajinskog budžeta.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Vršačke
planine prostiru se na oko 5.000 ha i
prirodno su stanište za blizu 300 vrsta
ptica, više od 1000 registrovanih vrsta
biljaka, od kojih dve- karpatska mišjakinja
i karpatski dičak ne rastu nigde više
u Srbiji, i brojnim drugim diverzitetima.
Zbog geografskih odlika, gnežđenje
izuzetno retkog orla Zmijara zabeleženo
je samo na ovim planinama i obližnjoj
Deliblatskoj peščari, a od ukupno 20
parova orla Tektaša na Vršačkim planinama
gnezde se dva. Ovo je i jedino stanište
vuka u Vojvodini. Sve su to razlozi zbog
kojih Vršačke planine opravdano nose
naziv predela sa izuzetnim odlikama.
"Ovo
geografsko područje- Vršačke planine,
Mali Rit i uopšte ovaj deo Banata je
jako interesantan jer se praktično
nalazi na tromeđi 3 velika regiona -
jedno je panonska nizija, sa druge strane
Dunava je Balkan a istočno je karpatski
region i svaki region za sebe ima biološke
karakteristike koje se praktično ovde
sučeljavaju i na ovom području mogu se
naći specifičnosti sva tri regiona i
zato je ovo područje jako interesantno
jer je veoma bogato diverzitetom", kaže
Milivoje Vučanović. Čuvar vršačkih
planina.
O merama zaštite ovog predela, od
sada, umesto lokalnog veća odlučivaće
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
Upravljač ostaje vršačko komunalno
preduzeće.
"To
znači da je na neki način ovde uvedena
struka - pitaće se pokrajinski Zavod za
zaštitu prirode i na taj način grad
Vršac je obezbedio veći kvalitet zaštite
a naravno i veći kvalitet upravljanja jer
će na planove upravljača saglasnost
davati zavod za zaštitu prirode u
pokrajini", ističe
Miloš Vasić, član Gradskog veća za
ekologiju.
Osim
većeg stepena zaštite, biće i više novca
za finansiranje sprovođenja adekvatnih
mera, jer će se sada, osim iz drugih izvora
sredstva, obezbeđivati pokrajinskim
budžetom. Sem toga, biće znatno više
prilika da se sredstva obezbede i iz
različitih projekata.