Preporuke kako da iskoristite slobodne dane za praznik

Izvor: Blic, 02.Jan.2014, 09:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Preporuke kako da iskoristite slobodne dane za praznik

Sajt “SuperOdmor” predlaže turistima, koji se još nisu odlučili kako da iskoriste predstojeće praznične dane, da se odmore na Tari, Sijarinskoj banji, provedu vikend na Staroj planini, ili da posete neki od gradova u okruženju.

Tara

Planina Tara se nalazi u zapadnom delu Srbije i pripada unutrašnjem pojasu Dinarida, zauzima površinu od 183 km2. Dužina Tare je je 50 km, a širina 22 km i ima prosečnu nadmorsku visinu od 1.200 m. Najviši vrh je Kozji rid >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << sa 1.591 m. Ovoj planini veliku turističku vrednost daju očuvana prirodna sredina, planinski reljef sa umerenom nadmorskom visinom, pogodni tereni za zimske sportove, bogat i raznovrstan biljni i životinjski svet, blagotvorna klima, Drina sa veštačkim jezerima Zaovine i Perućac...

Sijarinska Banja

Banja je smeštena na jugu Srbije, na obalama Golemobanjske reke i u podnožju planine Goljak, na nadmorskoj visini od 520 m. Udaljena je 50 km od Leskovca i 330 km od Beograda. Do Banje se stiže auto-putem Beograd- Niš -Leskovac, a zatim regionalnim putem Leskovac-Priština. Sijarinska Banja ima 26 izvora od kojih 18 imaju terapeutsku vrednost. U “Donjoj Banji” postoje sledeći izvori: Glavni izvor, Izvor za inhalaciju, Mali Gejzir, Gejzir, Rimski izvor, Borovac, Spas, Hisar... U “Gornjoj Banji” postoje sledeći izvori: Jablanica, Zdravlje, Suzica, Snežnik, Kiseljak... Lekovite vode Sijarinske Banje imaju različitu primenu i koriste se za kupanje, piće i inhaliranje.

Stara planina

Proteže se od Vrške čuke na zapadu do Crnog mora na istoku u ukupnoj dužini od 530 km. Najveći deo planine se nalazi u Bugarskoj, dok Srbiji pripada njen zapadni deo u dužini od 100 km i širini od 30 km. Najviši vrh u Srbiji je najviši Midžor (2.169 m/nv). Pored Midžora, poznati su i vrhovi Crnoglav (764 m), Baba (1787 m), Babin zub (1108 m). Srpski deo Stare planine je oivičen dolinama Belog i Tgovišnog Timoka i Visočice, i granicom između Srbije i Bugarske.

Jahorina

Gostima je na raspolaganju preko 20 km uređenih staza za alpsko skijanje, povezanih sa dva moderna šestoseda, tri dvoseda, četiri ski-lifta i baby lift, ukupnog kapaciteta preko 13.000 skijaša na sat, savremene ski-škole i ski-servis kao i ski-rental. U neposrednoj blizini skijaških staza goste čekaju gril kućice sa sunčalištima na kojima ćete biti usluženi jelima sa roštilja, toplim i hladnim napicima. Jahorina je ugodno mesto za alpsko skijanje, skijaško trčanje (na Dvorištima), sankanje, noćno skijanje, ugodne šetnje, šoping u specijalizovanim trgovinama, noćni provod uz bogate zabavne programe hotela i klubova na Jahorini. Zimsko-turistička sezona zavisno od snežnih uslova počinje oko 15. decembra i traje do 15. aprila. U letnjem periodu Jahorina je pogodna za visinske pripreme sportista, futinge, šetnju, berbu šumskih plodova i lekovitog bilja.

Bansko

Za skijaše i ljubitelje snega Bansko je idealan izbor. Bansko je najmlađi i najrazvijeniji ski centar u Bugarskoj. Poseduje odlične uslove – snežni pokrivač od kraja novembra do kraja aprila, 65 km staza koje odgovaraju svim zahtevima (od početnika do vrhunskih skijaša), topove za veštački sneg na 85 odsto terena, brojne nove hotele i apartmne...

Rim

Rim je centar bogate antičke kulture, od koje je ostalo mnogo spomenika do današnjih dana, a jedan od najvećih je svakako Koloseum. Grad se nalazi u donjem toku reke Tibar, u neposrednoj blizini Tirenskog mora i jedan je od najvećih centara Mediterana. Prestonica Italije od 1870. godine, Rim je ujedno i grad sa najviše stanovnika, broji ih oko tri miliona. Klima je mediteranska, a maksimalna temperatura u avgustu često prelazi 30 stepeni. Rim je osnovan 753. godine pre nove ere, a tokom istorije je imao brojne uspone i padove. Grad je i simbol Katoličke crkve - deo Rima je država Vatikan. Naziva se i večnim gradom, prestonicom sveta i gradom sedam brežuljaka. Rim je neznatno oštećen tokom Drugog svetskog rata, pa su brojne istorijske građevine i spomenici ostali sačuvani.

Beč

U Beču živi oko 1,7 miliona stanovnika. Istorija Beča počinje pre oko četiri milenijuma, čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske naseobine. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u “srcu” Evrope, carski grad i mesto ukrštanja raznih kultura i uticaja, grad koji je vekovima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene Evrope i ovog dela sveta. Beč je danas jedan od najvažnijih kongresnih centara na svetu i sedište mnogih međunarodnih institucija. Grad je, između ostalog, i jedno od omiljenih evropskih odredišta turista iz čitavog sveta i godišnje ga posete milioni, najviše zahvaljujući brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, palatama i raznovrsnoj kulturnoj ponudi.

Beč nosi i epitet muzičke prestonice sveta, u kojoj su živeli i stvarali kompozitori kao što su Mocart ili Betoven. Od 2001. godine kulturno-istorijsko jezgro Beča je na listi centara kulturne baštine od posebnog značaja i pod zaštitom Uneska. Na osnovu studije iz 2009. godine, Beč je po kvalitetu života prvi grad na svetu.

Budimpešta

Prestonica Mađarske je industrijski, ekonomski, kulturni, obrazovni i turistički centar. Zahvata površinu od 525 kilometara kvadratnih. Nadmorska visina obale Pešte je 100-150 m, a najviša tačka u gradu se nalazi na brdu Janoš i iznosi 529 m. Podeljena je na tri oblasti – Buda, Obuda i Pešta – koje su 17. novembra 1873.godine ujedinjeni u Budimpeštu kojoj je 1950. pridodato još par oblasti. Ovaj prelepi grad ima burnu i bogatu istoriju. Prvo naselje na teritoriji Budimpešte datira iz I veka, a izgradili su ga Kelti. Kasnije su ga okupirali Rimljani i znatno unapredili gradsku arhitekturu i infrastrukturu. Mađari su se naselili krajem IX veka i osnovali Mađarsko Kraljevstvo. U XIII veku se desila najezda Tatara, zbog čega je Kralj Bela IV naredio da se izgradi odbrambeno utvrđenje oko grada. Godine 1361. Buda postaje prestonica Mađarske.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.