Izvor: RTS, 22.Okt.2009, 01:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pregled štampe (22. 10. 2009.)
Novosti: Jači smo danas nego juče, Politika: Niš centar ruskih letećih vatrogasaca, Press: Ruska milijarda još na čekanju!, Blic: Rusi za kredit hoće da grade koridor 10 i metro, piše beogradska dnevna štampa o efektima posete predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva Srbiji
Jači smo danas nego juče
Srbija je danas jača nego što je bila juče. Ponovo je centar političkih zbivanja na zapadnom Balkanu. Ako je i bilo sumnje da je strateški centar ovog prostora >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Beograd, nakon ove posete više je nema. Sve zemlje Zapadnog Balkana postaće članice EU, a samo jedna od njih ima posebne, snažne, odnose sa Rusijom - naša zemlja. Ovako šef diplomatije Vuk Jeremić odgovara na naše pitanje: da li je poseta ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Beogradu podigla rejting Srbije na međunarodnom planu.
- Ako je neko dovodio u pitanje trajnost podrške Rusije Srbiji oko Kosova, za to više nema prostora. Kao drugo, u trenutku teške ekonomske krize kroz koju prolazimo, Rusija nas je pomogla kroz milijardu dolara kreditnog aranžmana pod uslovima koje je nemoguće dobiti na finansijskom tržištu. A, možda i najupečatljiviji događaj tokom ove posete, po meni, je to što su 20. oktobar, Dan pobede nad fašizmom u Beogradu, proslavili svi delovi našeg društva. Posle dugo vremena ponovo smo ujedinjeni kao narod oko pobede nad fašizmom.
Govoreći o ruskom kreditu, srpski šef diplomatije je podsetio da je Rusija i pre ovog kredita bila najveći trgovinski partner Srbije i jedan od najznačajnijih ekonomskih. "Taj kredit nas ekonomski osnažuje. Rusija nema bližeg prijatelja na Balkanu od Srbije, i to je svakako učvršćeno ovom posetom."
- Ministarstva finansija Srbije i Rusije su dobila zadatak da dogovore detalje. Ono što je van svake sumnje je da će uslovi biti daleko povoljniji od onih koji postoje na tržištu.
Ministar Jeremić kaže da se interesi Srbije i Rusije na Balkanu se poklapaju. "Obe zemlje žele stabilan Balkan, integrisan u EU. Više je nego jasna bila poruka ruskog predsednika da Rusija podržava budućnost Srbije u EU".
Upitan za stav vojno neutralne Srbije na inicijativu predsednika Medvedeva o novom bezbednosnom ustrojstvu Evrope, Jeremić kaže:
- Trenutna bezbednosna arhitektura evroatlantskog prostora zasnovana je na završnom aktu iz Helsinkija koji je i osnivački akt OEBS. To smo nasledili iz "hladnog" rata, koga u 21. veku, srećom, više nema. Rusija se zalaže za dijalog koji bi trebalo da rezultira formiranjem bezbednosnog ustrojstva u kojem bi učestvovale sve zemlje severne polulopte. To bi bila multilateralna, konsenzualna arhitektura za 21. vek. Srbija želi da bude deo dijaloga. Nadam se da će on na kraju doneti rešenja koja će svima biti prihvatljiva, i koja će omogućiti da u 21. veku ne bude sukoba i tenzija kakvih je na evroatlantskom prostoru bilo tokom 20. veka.
Niš centar ruskih letećih vatrogasaca
Ivica Dačić, potpredsednik vlade i ministar unutrašnjih poslova istakao je da bi po dogovoru Vlada u Beogradu i Moskvi zajednički humanitarni centar u Nišu bio logistička baza za operacije zaštite i spasavanja u Srbiji i u regionu i predstavljao apsolutno nevojni oblik saradnje, zasnovan na civilnoj komponenti.
Sporazumom je predviđeno da to bude zajednički centar u kojem bi učestvovali svi resursi sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i ruskog Ministarstva za vanredne situacije, naveo je ministar Dačić u intervjuu koji objavljuje Politika.
Dačić je ukazao da bi centar funkcionisao apsolutno u skladu sa standardima Evropske unije, jer je Rusija već potpisnica elemenata takve saradnje u ovoj oblasti sa EU.
Do februara trebalo bi da se sa drugim zemljama u regionu razmotri pitanje njihovog eventualnog učešća, misli se na zemlje kao što su Grčka, Makedonija, Bosna I Hercegovina Hrvatska, Crna Gora, Bugarska, Rumunija i onda bi taj centar mogao da bude balkanski ili centar jugoistočne Evrope za vanredne situacije, primetio je ministar.
Dačić je izneo da bi delatnosti Centra bile gašenje velikih požara i učešće u otklanjanju posledica drugih vanrednih situacija, kao to su poplave, zemljotresi, tehnološko-hemijske havarije, terorističke akcije, razminiranje terena, kad su u pitanju pandemije...
Taj centar radio bi tokom cele godine, a u njegovom sastavu bili bi magacini i skladišta za čuvanje hitnih materijalnih rezervi koje su neophodne u akcijama i operacijama zaštite i spasavanja.
Centar bi obezbedio stalnu popravku i servisiranje, remont i održavanje opreme za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama, naveo je takođe ministar Dačić.
Ruska milijarda još na čekanju!
Ruski državni kredit od milijardu dolara predstavljen je kao najveći uspeh prekjučerašnje posete predsednika Dmitrija Medvedeva Beogradu. Međutim, uslovi tog kreditnog aranžmana i dalje su potpuno nepoznati! Kako saznajemo, prvi sastanak ekspertskih timova koji treba da utvrde finansijske uslove i detalje pozajmice biće održan krajem oktobra u Moskvi. Tek posle tog sastanka biće poznati tačan iznos kredita, kamatna stopa, rok otplate i konkretna namena.
Srpski pregovarači najavljuju da neće po svaku cenu pod nepovoljnim uslovima uzimati kredit od Rusa. Prema njihovim rečima, predsednici Tadić i Medvedev nisu uopšte razgovarali o finansijskim detaljima ruskog kredita.
- Oni su predsednici, a ne premijeri ili ministri finansija. O finansijskim uslovima kredita i kako će novac biti raspoređen razgovaraće ekspertski timovi Vlada dve zemlje - rečeno je Pressu u Predsedništvu Srbije.
Vlada Srbije je tek prošlog petka oformila 12-članu radnu grupu za rusko-srpsku saradnju u oblastima finansiranja, investicija, privrede i energetike. To je učinjeno nakon što su Rusi pre desetak dana Vladi poslali spisak njihovog devetočlanog ekspertskog tima.
Rukovodilac naše radne grupe, pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović, kaže za Pres da se zasad samo zna da je Rusija spremna da nam odobri kredit, a da će pregovori o uslovima početi sledeće ili poslednje sedmice oktobra.
- Uslovi kreditiranja potpuno su nepoznati. Prvi sastanak timova vlada Srbije i Rusije biće u Moskvi sledeće ili poslednje sedmice oktobra. Nadamo se da ćemo do tada od Rusa dobiti nacrt uslova kreditiranja, da vidimo šta nam od toga ne odgovara, da bismo mogli kvalitetno i adekvatno da se pripremimo za pregovore. Ako nam ništa ne pošalju, snaći ćemo se na licu mesta...
Napravićemo našu platformu, ali ne bih otkrivao koji uslovi bi nama odgovarali, sačekao bih rusku ponudu. Radna grupa nema ovlašćenje ni da prihvati niti da odbije njihove uslove. Za to je nadležna Vlada... - priča Ćirović. On dodaje da Srbija neće po svaku cenu uzimati ruski kredit za podršku budžetu.
Rusi za kredit hoće da grade koridor 10 i metro
Rusija je zainteresovana da kreditira niz infrastrukturnih objekata u Srbiji, od učešća u izgradnji koridora 10 do podizanja termocentrala i gradnje metroa u Beogradu, saznaje Blic u krugu naših pregovarača.
Međudržavna radna grupa tek treba da precizira visinu kamate, grejs period i rok otplate kredita od milijardu evra koji su u Beogradu dogovorili predsednici Rusije i Srbije Dmitrij Medvedev i Boris Tadić. Rok za taj posao ne postoji, ali je u interesu srpske privrede da radovi krenu što pre, piše Blic u sutrašnjem izdanju.
Tokom posete ruskog predsednika dogovoreno je jedino da 200 miliona dolara bude usmereno u srpski budžet, a sve drugo namenjeno je projektima na čijem se ugovaranju uveliko radi.
Kako Blic saznaje, ruska strana zainteresovana je za gradnju železničke stanice Prokop u Beogradu, rekonstrukciju stanice metroa kod Vukovog spomenika, jedna
njihova građevinska firma zainteresovana je za oblasti izgradnje puteva i razvoj infrastrukture.
Do sada se razgovaralo i o izgradnji termocentrale "Novi Sad II", o poslu sa "Beogradskim elektranama" i obilaznici oko srpske prestonice na potezu Orlovača - Bubanj potok.
Ruska strana zainteresovana je da po sistemu ključ u ruke izgradi laki i teški metro, kao i da učestvuje u gradnji dela koridora 10 od Novog Sada do Horgoša.
Pustoš
Izvor: Kurir, 21.Okt.2009, 09:25
BEOGRAD - Širi centar srpske prestonice juče, na dan posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva, osvanuo je gotovo prazan. Na malobrojne prolaznike moglo se naići u Kosovskoj ulici, Bulevaru kralja Aleksandra, Ruzveltovoj, dok se na ulicama u širem gradskom jezgru mogao videti tek poneki automobil.
Ruska štampa o poseti Medvedeva
Izvor: RTV Pink, 21.Okt.2009
. . . Celokupna ruska štampa piše danas o poseti predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva Beogradu, ističući u prvi plan da je jedna od glavnih tema razgovora bila saradnja dve zemlje, naročito u oblasti energetike, te značaj juče potpisanih sporazuma. .
Nemački mediji o poseti Medvedeva
Izvor: Deutsche Welle, 22.Okt.2009
I pre jučerašnje (20.10.) posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva, bilo je jasno da su Rusi u Srbiji omiljeniji nego bilo gde drugde u Evropi, piše nemačka štampa.










