Izvor: RTS, 09.Okt.2010, 13:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pravo na besplatnu pravnu pomoć

Veliki broj građana u Srbiji ima pravni problem, ali nema sredstava da plati za pravnu pomoć. To bi trebalo da reši novi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je u izradi, kaže ministarka pravde Snežana Malović.

Ministarka pravde Srbije Snežana Malović najavila je da će uskoro biti izrađen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji će građanima garantovati pravo na besplatni pravni savet ili neki drugi vid pravne pomoći, uključujući zastupanje pred sudom i drugim >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << državnim organima.

"Zakonom će biti regulisano pravo na ostvarivanje besplatne pravne pomoći bez diskriminacije prema ličnom svojstvu građana i uz uvažavanje razlika u pogledu njihovog imovinskog stanja i ukupnog socijalno-ekonomskog položaja", izjavila je Malovićeva Tanjugu.

Ona je napomenula da će Zakon biti izrađen prema smernicama iz Strategije za razvoj sistema besplatne pravne pomoći koje je Vlada Srbije usvojila u četvrtak.

Malovićeva je ukazala na nephodnost donošenja tog zakona jer, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo pravde, veliki broj građana u Srbiji ima pravni problem, ali nema sredstava da plati za pravnu pomoć.

Ministarka je istakla da će Zakon omogućiti uspešan nastavak reforme pravosuđa, napominjući da obaveza za obezbeđivanje prava na pravnu pomoć proističe iz Ustava Srbije, mnogih međunarodnih sporazuma, a naročito iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i iz međunarodnog Pakta o građanskim i političkim pravima.

Prema podacima iz istraživanja Ministarstva pravde jedna četvrtina ispitanika ima pravni problem, dok je od tog broja svega 35 odsto potražilo pomoć. Pomoć nije potražilo 65 odsto jer nisu znali da imaju takvu mogućnost.

Oni koji su se obraćali za pravnu pomoć u tri četvrtine slučajeva tražili su jednostavan savet iz oblasti porodičnog prava, radnopravnih odnosa i upravnih odnosa.

Primarna i sekundarna pravna pomoć

Strategija za razvoj sistema besplatne pravne pomoći predviđa ko i pod kojim uslovima ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, ko i pod kojim uslovima je pruža, kako se ona ostvaruje, kako se kontroliše i obezbeđuje kvalitet besplatne pravne pomoći i kako se sve to finansira.

Taj akt Vlade predviđa dve vrste besplatne pravne pomoći - primarnu i sekundarnu.

Primarna pravna pomoć obuhvata pružanje opštih pravnih informacija i pružanje početnog pravnog saveta - informacija o pravnom statusu osobe i merodavnom pravu u pojedinoj pravnoj stvari, savet o mogućnosti postizanja mirnog rešenja spora.

Taj vid pomoći obuhvata i informacije koje se odnose na sam postupak pred sudom i drugim organima javne vlasti, nadležnost, pravila postupka, troškove postupka, način izvršenja odluke i mogućnost ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć.

Takođe se odnosi i na pružanje pravnog saveta, pružanje pravne pomoći u sastavljanju podnesaka i drugih pravnih dokumenata.

Sekundarna pravna pomoć obuhvata pružanje pravnog saveta, pružanje pravne pomoći u sastavljanju podnesaka i zastupanje pred sudovima, organima uprave i drugim telima.

Ko ima pravo na pravnu pomoć

Primarna pravna pomoć biće dostupna svima, a sekundarna osobama slabog imovnog stanja i osobama iz ugroženih i marginalizovanih društvenih grupa.

Zakonom će biti utvrđeni kriterijumi za ostvarivanje prava na sekundardnu pravnu pomoć, koji bi trebalo da obezbede da ona bude dostupna siromašnima, onda kada to nameću razlozi pravičnosti i kada to proizlazi iz međunarodnih ugovora.

U krug korisnika, prema smernicama iz Strategije, ući će, osim srpskih državljana i strani državljani sa privremenim i stalnim boravkom u Srbiji, osobe bez državljanstva, azilanti, uz propisivanje uslova pod kojima mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Pravnu pomoć će, kako nalaže Strategija, pružati pripadnici advokature, službe pravne pomoći u jedinicama lokalne samouprave, nevladine organizacije, pravne klinike pri pravnim fakultetima...

Strategijom je predviđeno da sekundarnu pravnu pomoć pružaju advokati, a da je mogu pružati i službe pravne pomoći u jedinicama lokalne samouprave, osim u složenim pravnim stvarima - koje zahtevaju specijalističko pravničko znanje ili u kojima se primenjuje veći broj sistemskih pravnih propisa, pod uslovom da je pružaju pravnici sa položenim pravosudnim ispitom.

Strategija predviđa osnivanje Nacionalnog tela za pravnu pomoć, kao samostalni kolektivni organ, koji utvrđuje i vodi politiku pravne pomoći i upravlja sistemom besplatne pravne pomoći i regionalna tela za tu pomoć, osnovana na teritorijalnom principu, za područje apelacionih sudova.

Nastavak na RTS...