Pravilna ishrana u vreme posta

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 02.Mar.2020, 17:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pravilna ishrana u vreme posta

Isključiti iz ishrane meso i mlečne proizvode može biti veliki izazov, jer su oni glavni izvor proteina za ljudski organizam. Proteini su uključeni u metaboličke procese i potrebni su za izgradnju svih ćelija u organizmu.

Nedostatak proteina može štetno uticati i na zdravlje, zbog čega bi oni koji su odlučili da poste svih sedam nedelja u svoj jelovnik trebalo da uključe ovih šest grupa namirnica.

To što ćete postiti ne znači da ćete se hraniti zdravije
>> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << />
Mnogi pomisle da će se hraniti zdravije samo zato što se odriču namirnica životinjskog porekla, pri tome prave mnoge „posne" greške i svoju ishranu baziraju na namirnicama koje je bolje ne koristiti:

Rafinisano ulje, margarin, biljni sirevi, biljne pavlake ili šlag, čips, smoki, posni keksići, lisnata testa, pomfrit, ribe iz konzerve u rafinisanom ulju ili ribu prženu u dubokom ulju, hleb i margarin ili hleb i džem, posni pekarski proizvodi.

Mahunarke

Grašak, sočivo i razne vrste pasulja svi su bogat izvor proteina. Mahunarke obiluju vlaknima i esencijalnim aminokiselinama. U proseku, sadrže oko devet miligrama proteina po jednom gramu, a neke vrste sadrže i do 12 grama na količinu od 100 grama, slično kao jaja.

Crni pasulj je jako dobar izbor, ali i običan beli pasulj koji sadrži 7,5 grama proteina na 100 grama. Leblebije sadrže čak 16 grama proteina na datu količinu, a soja preko 11 grama i pojedini stručnjaci savetuju da su sojini proteini najbolja zamena za meso. Od soje se pravi mleko i tofu koji se smatra za specijalitet u azijskoj kuhinji.

Međutim, soju prate i razne kontroverze, i mnogi je smatraju opasnom namirnicom. Tradicionalna upotreba soje u azijskim zemljama bila je vezana prvenstveno za male količine fermentisanih sojinih proizvoda poput tofua i soja sosa.

Orašasti plodovi i njihov maslac

Orašasti plodovi poput badema, lešnika i kikirikija su takođe visokoproteinska hrana. Najveći procenat sadrži orah, ali treba imati na umu da on u isto vreme ima i visok sadržaj masti. Nutricionisti preporučuju oko 30 grama na dan što je dovoljno da zadovolji naše dnevne potrebe za proteinima.

Orašasti plodovi su bogati amino kiselinama i omega tri kiselinama, što je sve zajedno važno za rast mišićnog tkiva i očuvanje elastičnosti kože. Bademi su takođe jedan od boljih izbora jer i oni imaju mnogo zdravstvenih prednosti, ali i kikiriki, kao i kikiriki puter doduše, vrlo umereno.

Karfiol, brokoli, spanać

Brokoli, karfiol i drugo povrće iz iste porodice se smatra odličnim izvorom biljnih proteina i svakako treba da budu zastupljeni i van posta. Ovo povrće je pre svega i odličan izvor vitamina, minerala i dijetalnih vlakana te zato obogatite svoju ishranu spanaćem keljom, bokolijem, krompirom, šargarepom i celerom.

Voće

Ukoliko želite veće količine proteina i zdravu ishranu, onda grickalice zamenite urmama, smokvama, bananama koje se smatraju jednim od najhraljivijih vrsta voća. Suve kajsije i šljive, ali i jabuke - sveže, kuvane, pečene, sa ili bez kore. U proseku, dve srednje jabuke obezbediće vam oko 0,6 grama proteina.

Sušeni paradajz

Paradajz je prepun antioksidansa likopena koji smanjuje rizik od raka ali i od bolesti krvnih sudova. Samo jedna šolja sušenog paradajza daće vam sedam grama vlakana i ispuniće tri četvrtine dnevnih potreba za kalijumom i osam grama proteina.

Susam, semenke suncokreta, bundeve i mak

Svaka semenka koju imate u špajzu dobar je izvor proteina, pa čak i one koje se ne čine tako važnim, poput maka ili susama. Semenke suncokreta imaju najviše proteina – oko sedam grama na četvrt šoljice, dok susam i mak imaju oko pet grama na istu količinu.

Riba, pečurke, pirinač spadaju u grupu namirnica koje moraju biti sastavni deo naše ishrane ne samo u vreme posta. I imajte u vidu da cilj posta nije samo promena načina ishrane.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.