Pravda  u rukama advokata

Izvor: Blic, 31.Okt.2010, 01:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pravda u rukama advokata

Mito, prijateljske i političke veze, ulasci u sudnicu pre prozivke… samo su neki od pritisaka s kojima se sudije i tužioci svakodnevno suočavaju. Pritisci dolaze i od političkih stranaka, i od pojedinih političara, naravno i od advokata kojima profesionalna etika sve to izričito zabranjuje.

Međutim, analiza koju je na osnovu ankete među kolegama sproveo advokat Đorđe Sibinović, objavljena u knjizi „Profesija advokat", pokazuje da 92 odsto advokata priznaje da >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << su pritisci na sudije i tužioce s njihove strane uobičajena svakodnevica.

Kada smo jednog sudiju iz beogradskog suda zamolili da nam prenese lična iskustva i svoja saznanja o ovoj temi, prvo nam je odgovorio da mu nije jasno na kakve vrste pritisaka mislimo. Nakon što smo mu podrobno objasnili, rekao nam je da on nije baš dobar sagovornik na tu temu jer je tek „odnedavno opet sudija". Tek posle našeg insistiranja da odgovori na pitanje, pokušao je da nas uveri da ne izbegava temu razgovora, ali da bi ipak bolje bilo da pitamo nekog drugog. Nakon njega pozvali smo još jednog, pa zatim još jednog sudiju" Isti odgovori ponovili su se i prilikom poziva i razgovora sa nekoliko tužilaca – ni među njima sagovornike nismo uspeli da pronađemo. S druge strane, sprovodeći anonimnu anketu među 212 advokata, Sibinović je došao do rezultata koji su više nego jasni i ukazuju da su pritisci postali podrazumevajuća praksa u pravosuđu.

Mito i poznanstva

Teško je pobrojati s kojim i kakvim se sve pritiscima sudije i tužioci susreću svakog dana. Među onima koji dolaze od strane advokata, sudeći prema rezultatima ankete, prednjače nuđenje mita, pozivanje na poznanstva i politički pritisci. Međutim, kako Sibinović navodi, oni nisu jedini.

– Korupcija u vidu potkupljivanja novcem nije nešto što se ne može suzbiti. Lako se mogu, primera radi, obeležiti novčanice. Međutim, sudije se suočavaju i s drugim vrstama pritisaka. Recimo, tu se otvara problem stalnosti funkcije, jer su sudije konstantno u najavi za proveru. U Miloševićevo vreme svi su bili vršioci dužnosti, kao i danas. I gde je tu nezavisnost? A upravo to rađa patologiju funkcije pravosuđa. Taj pritisak je, na primer, skriven i legalizovan, pa je utoliko i opasniji. Povrh svega, ako to dovedete u pitanje, bilo u okviru profesije ili se javno izjasnite, bićete žigosani kao antireformator ili antidemokrata – ističe Sibinović.

Problem predstavlja i ono što autor istraživanja označava kao „generacijske veze", pod kojima podrazumeva lične prijateljske odnose između advokata, sudija i tužilaca. Jednostavno, procesna, funkcionalna i prostorna upuć­enost srodnih prav­ničkih profesija, odnosno sudija, tužilaca i advokata jednih na druge otvara realan prostor za sve vrste njihovih kontakata, u kojima se ostvaruju veze koje mogu da utiču na njihov profesionalni angažman. Među pritiscima koji postoje, a advokati ih ne ubrajaju u najčešće, koliko god to čudno zvučalo, nalaze se politički pritisci.

– Takve pritiske, međutim, može da koristi samo mali broj advokata. Naime, vi imate svega desetak advokata koji mogu da koriste političke veze. Problem je što javnost za njih zna i većinu advokata poistovećuje s njima – uveren je Sibinović.

Tužiteljka Gordana Čolić, s druge strane, navodi da su ovi pritisci najopasniji.

– Postoje advokati koji su uticajni u određenim strankama jer njima, za razliku od sudija i tužilaca, nije zabranjeno da budu stranački angažovani. Oni, međutim, tu poziciju nikada ne koriste direktno, već na krajnje perfidan način. Određeni advokat se predstavi kao zastupnik iz neke kancelarije koja je bliska određenoj stranci, a od sudije ili tužioca se očekuju „određene" reakcije – ističe Gordana Čolić.

Ona, takođe, ističe problem stalnosti funkcije, ali navodi i da je kod nas od smene jednog sudije ili tužioca postalo lakše promeniti zakon, a onda „u paketu" i ljude zajedno s njim.

Građani očekuju da advokati „pritiskaju"

U svemu ovome i te kako učestvuju i sami građani, odnosno klijenti advokata. Kako je anketa pokazala, čak 52,4 odsto advokata bilo je u situaciji da im građani eksplicitno nude novac kojim bi korumpirali sudije i tužioce!

Tužiteljku Gordanu Čolić ovaj podatak ne iznenađuje. Kako navodi, procenat je u najmanju ruku tačan, a možda i veći.

– Kao narod smo veoma podložni korupciji. Ona je kod nas metastazirala. Čovek se prosto ne oseća kao pobednik ako tu pobedu nije kupio. Nije toga pošteđeno ni pravosuđe. Međutim, trebalo bi pomenuti i da pojedini advokati koji od klijenata uzimaju novac zapravo ne potkupljuju sudiju ili tužioca. Novac uzmu, a potom klijentu objašnjavaju kako su „porazgovarali" sa sudijom kojeg možda i ne poznaju. Koliko puta se meni desilo da uđe advokat kojeg poznajem da me pita nešto u ime prijatelja. Onda mu kažem da uđe i prijatelj koji je zapravo klijent, pa ću obojici da im kažem traženu informaciju. Na taj način onemogućavam situaciju da nešto što je zakonito, u skladu s pravilima struke i moje obaveze, advokat „proda" stranci kao informaciju koja je tajna – kaže Gordana Čolić.

Sibinović navodi i da je, kada se govori o korupciji, interesantna priča o lustraciji.

– Svi pričaju o lustraciji, ali niko neće da kaže da je lustracija stvaranje novih društvenih vrednosti. Samo takvo razumevanje može da dovede do pozitivnih pomaka kada govorimo o ovom problemu – zaključuje Sibinović.

Sudije i tužioci na muci

Na koji način sudije i tužioci reaguju na pritiske – jedna je od tema koje Sibinovićevo istraživanje nije obuhvatilo, iako je nesumnjivo potvrdilo da ih i te kako ima. Koliko njih se odluči na pokretanje disciplinskih i krivičnih postupaka, takođe nije poznato. Nešto što bi stav advokata po ovom pitanju moglo da približi jeste činjenica da čak 97,2 odsto njih navodi da je važnije poštovati zakon nego želju klijenta. Kako navodi advokat Miodrag Vuković, vrlo često se nepravedno žigoše čitava profesija, umesto da se za probleme imenuju pojedinci.

– Ne postoji advokat koji se nije sreo s pitanjem klijenta: „A je l’ može to drugačije da se završi?" Tvrdim da će svaki profesionalac u tom trenutku radije izabrati da izgubi klijenta i zaradu nego da napravi probleme i njemu i sebi. Postoji tu, međutim, i nešto drugo. Imate kompanije koje zapošljavaju advokate. Najveći deo korupcije se odvija upravo na tim velikim nivoima i ti slučajevi su javnosti poznati, ali se kao korupcionaška označava čitava profesija. Velika je razlika između kompanijskih advokata i tradicionalne advokature, mada bi trebalo napomenuti da svuda postoje mešetari – navodi Vuković.

Na kraju, poražavajući je podatak po kojem je svaki peti građanin Srbije prošle godine dao mito a da je čak osam odsto stanovnika naše zemlje to uradilo u pravosuđu.

Šta brani Kodeks

- Ispoljavanje ličnih i prijateljskih odnosa sa sudijama i drugim predstavnicima organa vlasti pred klijentom, suprotnom strankom i njenim advokatom.

- Ulazak u sudnicu pre rasprave ili pre nego što je pozvan, ili zadržavanje u sudnici nakon rasprave.

- Pravdanje nepovoljnog ishoda postupka korupcijom ili podržavanje takvog uverenja klijenta, osim ako on ili njegov klijent ne raspolažu dokazima koji bi ih obavezivali na podnošenje krivične ili disciplinske prijave.

Paradoksi i očekivanja

Iako je u anonimnoj anketi 92 odsto advokata navelo da pritisci postoje, a 85,7 odsto priznalo i da zna kako se ti pritisci i uticaji vrše, na pitanje da li oni lično tim pritiscima pribegavaju, upravo isti procenat, odnosno 92 odsto advokata, odgovorio je odrično.

Postojanje pritiska advokata na sudije i tužioce

Veoma učestalo5,2%

Često 23,6%

Postoji povremeno 63,2%

Nikada 4,7%

Bez odgovora 3,3%

Vrste pritisaka koje vrše advokati

Mito i korupcija 48,2%

Poznanstva 37,5%

Politički pritisci 3,6%

Razno22,3%

Da li klijent očekuje od advokata da vrši pritisak

Očekuje63,7%

Ne očekuje35,4%

Da li im je klijent nudio novac za sudije i tužioce

Da52,4%

Ne46,2%

Bez odgovora1,4%

Želje klijenata i poštovanje zakona

Važnije je povlađivati klijentu2,8%

Važnije je poštovati zakon97,2%

Kršenje profesionalnih vrednosti

Veoma često7,1%

Često20,8%

Ponekad65,6%

Nikad10%

Bez odgovora4%

Kakav odnos je potreban sa sudijama i tužiocima

Odličan7,5%

Vrlo dobar10,8%

Dobar55,7%

Nikakav24,1%

Nešto drugo 1,9%

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.