Povećan broj zavisnika od droge

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Jun.2012, 15:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Povećan broj zavisnika od droge

BEOGRAD -

Broj zavisnika od droge je povećan, a mladi sa eksperimetnisanjem psihoaktivnim sredstvima započinju u proseku u 17. godini, rečeno je danas na konferenciji održanoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i nezakonite trgovine drogama, na kojoj je istaknut značaj prevencije.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Batut, u 2010. godini glavno sredstvo počinje da se uzima u 21. godini, prosečan uzrast intravenskog uzimanja droge je 24. godini, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << a prosečan uzrast lečenih opijatskih zavisnika je 31 godina.

Lečeni zavisnici koji su bili deo ovog istraživanja kao povod za početak uzimanja psihoaktivnih sredstava najčešće navode znatiželju - njih 49,4 odsto, ili uticaj vršnjaka ili partnera - 33,2 odsto.

Roditelji (38,9 odsto) najčešće saznaju da im dete koristi drogu tek nakon dve do tri godine od početka upotrebe psihoaktivnih supstanci, a samo 10 odsto njih sazna za to tokom prve godine.

U odnosu na stepen obrazovanja najveći broj lečenih zavisnika ima završenu srednju školu (63,1 odsto), sa završenom osnovnom školom je 13,6 odsto, dok završenu višu školu i fakultet ima samo 3,5 odsto zavisnika.

Najveći broj lečenih su muškarci - 88,7 odsto.

Na konferenciji je istaknuto da je potrebno sprovoditi preventivne mere i jačati kapacitete za rano otkrivanje zloupotrebe droga.

Stalni koordinator UN i šef Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji Dorit Nitzan kazala je da je ubediti ljude da se leče pravi izazov i da se nažalost u mnogim zeljama ne investira u centre za lečenje, da ti centri nisu uvek pristupačni i da postoji nedostatak osoblja za rad na terenu.

Ona je upozorila da droga ne samo da ima direktan uticaj na zdravlje i sveukupnu dobrobit već se milijarde dolara dobijene od nezakonitih droga upotrebljavaju za terorističke i kriminalne aktivnosti uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje oružja i ljudi.

Zamenik direktora policije Branislav Mitrović kazao je na konferenciji da je u Srbiji više puta bio prekinut lanac trgovine drogama, ali je istakao da to nije dovoljno i da se mora uraditi nešto više u zemljama u kojima se droga proizvodi.

Kako u MUP-u navode poreklo droge zavisi od vrste droge, a ako se govori o heroinu 80 odsto tog opijata koje prođe balkanskim putem se proizvodi u Avganistanu.

Operativni podaci pokazuju da se na Kosovu i Metohiji skladište velike količine droge i pored prisustva EULEKS-a, a rezultati zaplene su simbolični i malo je uhapšenih koji se bave prodajom droge.

Podaci MUP-a su da najviše droge i zavisnika u Srbiji ima u najvećim gradovima sa većim brojem stanovnika poput Beograda, Novog Sada i Niša, ali ih je dosta i u manjim gradovima i onim najsiromašnijim poput Bora.

U proteklih godinu dana u Srbiji je zaplenjeno 1.478 kilograma opojnih droga.

Ulična cena grama heroina je 800 dinara, a kilogram marihuane u zavisnosti od vrste kreće se od 300 evra do 4.000 evra po kilogramu, kažu u MUP-u.

Kilogram obične marihuane je od 300 do 400 evra, a genetski modifikovane popularno nazvane skank, koja je sve prisutnija, u Evropi iznosi od 5.000 do 6.000 evra, a u Srbiji od 3.000 do 4.000 evra za kilogram.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije Tanja Knežević je na jednom stručnom skupu ukazala da statistika govori da mladi najčešće počinju da koriste drogu u 17 godini.

Kreće se od marihuane, upozorila je, a u 21. godini počinje korišćenje heroina, dok se intravenska zavisnost javlja najčešće u 23 godini.

"Problem je to što se na lečenje dolazi izuzetno kasno, čak deset godina nakon početka korišćenja droge", navela je Knežević, pozivajući se na statističke podatke prikupljene u Srbiji.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.