Potrošićemo dogodine milijardu evra

Izvor: Blic, 07.Sep.2010, 12:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Potrošićemo dogodine milijardu evra

Platnim karticama koje izdaju poslovne banke u Srbiji je u prethodnih pet godina izvršeno gotovo sedam miliona transakcija u inostranstvu i ostvaren promet od preko 650 miliona evra. Iznos prosečne transakcije srpskim karticama u inostranstvu je bio oko 90 evra.

Najvećim delom platne kartice se koriste na prodajnim mestima i bankomatima u inostranstvu, dok je korišćenje za podizanje gotovine na šalterima banaka zanemarljivo. S druge strane, vrednost prosečne transakcije >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << karticom je najveća na šalterima banaka u inostranstvu, a najmanja na prodajnim mestima. Razlog ovome je praktične prirode - građani kojima je potrebna veća količina novca sa kartice često podižu gotovinu na šalteru zbog ograničenih iznosa koje je moguće podići sa bankomata. Drugi bitan faktor je što u pojedinim inostranim zemljama neke usluge nije moguće platiti karticama, te građani novac podižu nekoliko dana unapred kako bi uvek raspolagali dovoljnom količinom gotovine.

U 2009. godini je ostvaren najveći broj transakcija u inostranstvu do sada i u odnosu na 2008. godinu nešto niži ukupan promet srpskim platnim karticama, ali je primetan pad prosečne vrednosti transakcija. Iako su kriza i niži životni standard uticali na smanjenje prosečne transakcije u inostranstvu, stalni rast korišćenja srpskih platnih kartica i ukidanje viza prema zemljama zapadne Evrope su nadvladali negativne efekte.

Tarife

Treba imati u vidu da pri korišćenju platnih kartica u inostranstvu poslovne banke naplaćuju više provizije nego što je to slučaj kod korišćenja platnih kartica u zemlji. Tako provizije za podizanje gotovine na bankomatima u inostranstvu kreću se od jednog do tri odsto ili se naplaćuju fiksne naknade od tri do pet evra po transakciji. Za istu uslugu na šalteru banke u inostranstvu se naplaćuje provizija od tri do pet odsto, odnosno od tri do pet evra po transakciji. Za plaćanje robe kupljene u trgovinama za koje se u zemlji ne naplaćuje provizija u inostranstvu se naplaćuju provizije koje variraju oko jedan odsto. Kod pojedinih platnih kartica je moguće da se pri transakciji naplaćuje kombinacija provizije i naknade, npr. 0,25%+2 evra za podizanje gotovine sa bankomata ili da postoji minimalna naknada, npr. tri odsto, min. tri evra po transakciji.

Odliv novca

U 2009. godini je ostvaren promet od oko 160 miliona evra putem platnih kartica izdatih od domaćih banaka. To je nešto niže od 2008. godine, ali se trend ponovnog rasta nastavlja u prvom kvartalu 2010. godine, kada je utrošeno 41,2 miliona evra.

Kada se za ukupan promet karticama u inostranstvu izdatim od strane poslovnih banaka u Srbiji izračuna prosečna naplaćena provizija, dolazimo do podatka da je u poslednjih pet godina samo na bankarske tarife za korišćenje platnih kartica utrošeno preko 10 miliona evra od srpskih građana. Istovremeno, prateći trend potrošnje platnim karticama u inostranstvu, može se očekivati da će već u 2011. godini potrošnja srpskih građana u inostranstvu samo putem platnih kartica dostići čak milijardu evra.

Dalji rast tržišta

Iako je evidentno da tržište korišćenja platnih kartica u Srbiji raste neverovatnom brzinom i dostiže zavidne rezultate, što potvrđuju i izveštaji Visa i MasterCarda, u kojima je Srbija u grupi zemalja sa najvišom stopom rasta tržišta kartičarskih proizvoda, potencijal još uvek nije u potpunosti iskorišćen. Prema poslednjim podacima o korišćenju platnih kartica u Srbiji, u prvom kvartalu 2010. godine je oko 2,8 miliona platnih kartica bilo aktivno. Od ovog broja oko dva miliona čine debitne kartice, 700.000 kreditne kartice i oko 60.000 poslovne kartice. U odnosu na 2005. godinu, kada je 1,15 miliona platnih kartica bilo aktivno, ovo predstavlja više nego dvostruko povećanje.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.