Izvor: Nezavisne Novine, 22.Jan.2015, 13:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pomen nastradalim Srbima
BEOGRAD - U crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za oko 350 Srba ubijenih u hrvatskoj akciji "Maslenica" prije 22 godine, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao u Hrvatskoj.
Parastos je služilo sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve /SPC/, u prisustvu članova udruženja stradalih Srba u Hrvatskoj.
Parastosu su prisustvovali direktor Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, poslanik u Skupštini Srbije i predsjednik Koalicije >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << udruženja izbjeglica Miodrag Linta, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih sa područja bivše Jugoslavije Dragan Pjevač, te predstavnici udruženja "Suza".
Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju pod kodnim nazivom "Maslenica" na južne dijelove Republike Srpske Krajine, što je bila treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN.
U ovoj agresiji na srpskoj strani poginulo je 348 vojnika i civila, među kojima 35 žena i troje djece starosti do 12 godina. Osam lica se još vodi na listi nestalih. U zbjegovima je umrlo još 165 lica, uglavnom starije populacije.
Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od deset hiljada Srba, koji su se raselili širom svijeta.
Jedan od težih zločina, već prvog dana agresije, desio se na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice UNPROFOR-a, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije, mučki, iz zasjede, ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine s područja Gračaca, među kojima i dvadesetšestogodišnju bolničarku Dušanku Gaćeša.
Operaciju "Maslenica" su planirali i izveli Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, uz znanje i odobrenje Franje Tuđmana, tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta oružanih snaga Hrvatske.
U vrijeme ove agresije načelnik artiljerije sektora "Velebit" bio je kosovski Albanac Agim Čeku, kasniji kosovski zvaničnik, od čijih granata je, usljed neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac, najviše stradalo civila.
Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, do sada, ni pred međunarodnim niti pred domaćim sudovima, niko nije procesuiran za zločine nad Srbima počinjene u ovoj akciji.
I poslije 22 godine nakon ove agresije i devetnaest i po godina po prestanku rata, ravnokotarska sela su još, na sramotu i hrvatske države i međunarodne zajednice, "siva zona" povratka prognanih Srba.
Nastavak na Nezavisne Novine...
