Izvor: Nezavisne Novine, 19.Apr.2015, 20:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pola oranica bez brazda

BANJALUKA - Od ukupno 1.011.000 hektara obradivog zemljišta u Bosni i Hercegovini, odnosno oranica, iskorištena je tek 501.000 hektara.

Više od pola, ili 508.000 hektara, nije u upotrebi, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozem u oblasti poljoprivrede u 2014. godini iznosila je 53,6 odsto, dok je trgovinski deficit sedam milijardi i 516 miliona KM, iako su poljoprivreda i prehrambena industrija među najznačajnijim potencijalima >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << zemlje, koju čini oko 90 odsto ruralnog područja.

"Sve dok jedna država uvozi proizvode koje može sama da proizvede i izveze, ne možemo govoriti o jačanju ekonomije i organizovanoj podršci i zaštiti, kao mjerama koje se moraju sistematično sprovoditi", istakao je ekonomista Zoran Pavlović.  Po njegovom mišljenju, smanjenje uvoza, organizacija na terenu i jačanje proizvodnih kapaciteta, osnovni su pravci djelovanja u poboljšanju rezultata na polju bh. proizvodnje i privrede.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske, pojašnjava da, pored osnovnih podsticaja i podrške, BiH nema ni osnovnu infrastrukturu za ozbiljan razvoj ove grane privrede.

"Primjerice, u zemljama EU asfalt do svakog seoskog domaćinstva je prioritet... Ukoliko bi se u BiH iskoristila površina obradivog zemljišta, koja to zasad nije, to bi značilo posao za oko 20.000 domaćinstava ili 100.000 ljudi. Istovremeno, ako neko zatvori malu farmu krava i odjavi se kao poljoprivredni proizvođač, logično je da će i njegova potreba za obrađivanjem zemlje biti još manja", naglasio je Usorac.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FbiH, kaže da bi organizovano korištenje poljoprivrednih dobara obezbijedilo zagarantovanu prehranu, zaposlenje i čist profit, kao i da bi mjere zabrane uvoza robe koja predstavlja nelojalnu konkurenciju značajno poboljšali ekonomski status BiH.

"Mnogo puta smo se zalagali u FBiH da se država ozbiljnije pozabavi tim pitanjem, jer kada bi se iskoristili potencijali koje imamo, sigurno je da oko 90 odsto proizvoda ne bismo morali uvesti u zemlju", napominje Bićo.

Nastavak na Nezavisne Novine...