Izvor: Blic, 23.Maj.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pogodba za sedam miliona evra

Pogodba za sedam miliona evra

Republički zavod za zdravstveno osiguranje u 2004. godini sve nabavke obavio je metodom direktnog pogađanja, dakle bez javnog oglašavanja i redovne tenderske procedure.

Na taj način nabavljena je oprema i materijal za čak sedam miliona evra (570 miliona dinara).

Odluka o centralizovanim nabavkama najskupljeg ugradnog materijala u ortopediji i kardiohirurgiji (veštačkih kukova i pejsmejkera) kao i citostatika preko Zavoda, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << umesto preko zdravstvenih ustanova, kako se do tada radilo, doneta je na predlog direktorke Svetlane Vukajlović, iako je kolegijum Zavoda jednoglasno bio protiv. Zbog otpora takvom načinu rada Dobrinka Gvozdenović, tadašnji direktor Sektora za javne nabavke, premeštena je na drugo radno mesto, a kasnije je sama dala otkaz.

Tako raspisani tenderi, kako tvrde pojedini ponuđači, imali su rokove za ponude od svega dva-tri dana, a tražena dokumentacija bila je toliko obimna da ju je u tako kratkom roku mogao dostaviti samo neko ko je unapred znao za uslove. Tenderi su uglavnom sadržali klauzulu o plaćanju u roku od 15 dana od dana isporuke umesto uobičajenog roka od 60 do 120 dana. Tako su se iz 'Šeringa' žalili na to da su ih uslovi tendera za pegilovani interferon diskvalifikovali iako je njihova ponuda bila za pet hiljada evra povoljnija od ponude izabranog 'Roša'. 'Šering' se žalio na činjenicu da tender nije objavljen u sredstvima javnog informisanja, da su o tome obavešteni telefonom u utorak, 17. 8. 2004. godine, a otvaranje ponuda održano je već u petak, 20. 8. 2004. godine.

'Budući da se na tenderu insistira na ponudi za određenu količinu u mikrogramima (570, 375), kao i na određenom broju pacijenata, utisak je da je tender pravljen za jednog proizvođača - ‘Roš’ i doziranje koje predviđa njihov preparat ‘pegazis’', stoji u žalbi 'Šeringa'.

Jedan od spornih tendera odnosio se na nabavku stoma proizvoda, kada je odlukom Zavoda kompletan posao nabavke stoma kesa u vrednosti od 220 miliona dinara dodeljen 'Magna farmaciji' (inače pokriva svega 25 odsto tržišta). Osim žalbe američke kompanije 'Konvatek', lidera u ovoj oblasti (Komisija za zaštitu prava ponuđača poništila je taj tender zbog favorizovanja samo jednog ponuđača), Zavodu se žalilo i Udruženje pacijenata 'Ilko' , koje je istaklo da jedna vrsta proizvoda ne odgovara svim pacijentima, zbog čega je nužna veća ponuda.

Direktor RZZO Svetlana Vukajlović tvrdi da je Zavod organizovao javne nabavke ugradnog materijala na osnovu odluke UO, a zbog uočenih nedostataka u 2003. godini.

-Zdravstvene ustanove nisu nabavljale dovoljne količine materijala, već su ga pacijenti sami kupovali po višim cenama. U 2003. samo u beogradskoj filijali bilo je 1.200 zahteva za refundaciju dnevno, usled čega je Ministarstvo zdravlja dalo preporuku da se sprovedu centralizovane nabavke - kaže Vukajlovićeva. Ona dodaje da se u zemljama u tranziciji tako radi već više od 15 godina s ciljem obaranja cena i napominje da su kod nas ostvarene uštede od oko 150 miliona dinara, što je potvrdio i izveštaj budžetske revizije.

Vukajlovićeva je navela da je svih osam tendera iz 2004. obavljeno direktnim pogađanjem uz saglasnost Uprave za javne nabavke. Ona ističe da pri direktnoj pogodbi ne postoji nikakva mogućnost zloupotrebe.

- U isto vreme su pozvani svi registrovani ponuđači. Svi su imali mogućnost da jedni pred drugima nude nižu cenu, a to je značajno oborilo cene i na tendere nije bilo žalbi. Ne može se govoriti o favorizaciji bilo kojeg ponuđača, a naročito ne 'Roša' i 'Farmasvisa', jer su oni dobili po deo jednog tendera za citostatike sa još pet drugih ponuđača, za lekove koje isključivo oni zastupaju. 'Magnafarmacija' je dobila deo jednog tendera za kukove sa još dva proizvođača - kaže Vukajlovićeva.

Na pitanje da li su tenderi pravljeni samo za jednog, ona odgovara da takvih slučajeva nije bilo, napominjući da su tenderske uslove propisivali stručni timovi vodećih stručnjaka poput dr Milašinovića, prof. Miše Ostojića, prof. Miljka Ristića, prof. Pelemiša… Katarina Preradović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.