Izvor: Blic, 24.Maj.2010, 10:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Početak na mestu hotela „Kontinental“
“Kad je Bog stvorio ovaj deo sveta, verovatno je dopustio Savi da sama odluči kako će se uliti u Dunav i tako okončati putovanje, a svoje vode posvetiti glavnoj evropskoj reci”, ovo su reči kojima se kreće u prošlost i putem otkrića do sada nepoznatih poglavlja iz istorije najveće beogradske opštine. Autori Zoran Lj.
Nikolić i Mirko Radonjić u knjizi "Tajne Novog Beograda” otkrivaju Beograd kao grad na tri reke, kako je 700 konjanika testiralo snagu mosta kralja >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Aleksandra, kako je prvi televizijski program na Balkanu prikazan na Starom sajmištu i desetine drugih detalja iz prošlosti glavnog grada, obogaćenih albumom sa više od 300 fotografija.
Na levoj obali Save, do pre pola veka postojala su samo stara fosilna korita, a osim Dunava, ove dve beogradske reke imale su još jednu komšinicu "Dunavski bah”, koji se ulivao u Ušće, kad je na ovoj obali bilo i prvo utvrđenje u doba austrijske vlasti u 18. veku. Premijer Kraljevine Jugoslavije, Milan Stojadinović je 20. maja 1938. otvorio radove kojima je počelo nasipanje Novog Beograda, a godinu dana pre toga, gradonačelnik Vlada Ilić je sa dva danska preduzeća potpisao ugovore o otpočinjanju radova. Radovi na nasipu završeni su do Drugog svetskog rata, a predratni Beograđani zvali su ovaj deo savskog šetališta "Danski nasip”.
-Uživali smo u istraživanju za ovu knjigu. Mislim da će onima, koji kod kuće imaju kolekcije starih fotografija Beograda sigurno biti interesantno da nešto i pročitaju o tome, šta se na tim slikama zapravo nalazi. Pre tri godine počeli smo sa radom, a najteže je bilo uskladiti svakodnevni posao sa ovim istraživanjima. Par meseci smo svakodnevno sedeli u arhivi, u prašini okruženi starim novinama iz 1935., a kad se čovek unese u ovakav posao, odluta i ne vidi koliko brzo prođe vreme, ali ne ume da se zaustavi – priča za "Blic” Zoran Lj. Nikolić, jedan od autora.
Prvo naselje "Novi Beograd” nalazilo se na mestu današnjeg hotela "Kontinental”, a njegovim centralnim delom, gde je danas Ulica Zarije Vujoševića, u vreme Austro-Ugarske, prolazio je drum Marije Terezije.
-Nastaviću da pišem dela u kojima Beograd ostaje glavni junak, a nova knjiga već je u pripremi. Ovo je neverovatan grad, rušen 114 puta, a kao ptica feniks uvek se iznova diže iz mrtvih – kaže Zoran Lj. Nikolić.
Stari deo prestonice je ka levoj obali Save krenuo prvim (pontonskim) mostovima, a 1884. podignut je prvi železnički most, kojim se Beograd širi na drugu obalu. Ukras predratnog Beograda bio je most kralja Aleksandra podignut 1934., a preko njega je prešao i prvi tramvaj za Zemun 1935. Kao test izdržljivosti preko mosta je nakon izgradnje prešlo deset kamiona - cisterni, a zatim i 700 konjanika. Na temeljima ovog mosta i danas ponosno stoji i spaja stari i novi Beograd, Brankov most.
-Tokom istraživanja najteže je bilo pronaći neke podatke koji bi trebalo da su lako dostupni. To su fotografije i istorijske činjenice od pre 70 godina. Ovo je knjiga svih Beograđana, koja se bavi raznim, do sada neispričanim pričama. Nije nam bila ideja da menjamo istorju, već smatramo da sve što se događalo u prošlosti treba da bude poznato. Koliko god da je bilo naporno ipak je zadovoljstvo kad se završi jedno ovakvo delo, čovek se oseća kao da je na vrhu planine – kaže za "Blic” Mirko Radonjić i dodaje da mnogo istoričara i ne zna da su za vreme Drugog svetskog rata u Beogradu postojala dva parlelna železnička mosta, ali kako navodi, sve je zapisano na stranicama ove knjige.
Simbol ekonomskog razvoja zemlje u predratnom periodu bio je novobeogradski Sajam, otvoren 1937., na kojem je 1938. održan Sajam automobila gde su izlagali "Mercedes”, "Škoda”, "Opel” i drugi. Na istom mestu bila je i vazduhoplovna izložba, a na sajmu je te 1938. prikazan i prvi televizijski program na Balkanu, na štandu "Filipsa”.
- Tada su novine pisale, kako se pojavila televizija, i kažu u nekim člancima "od sada će se sve znati i naši potomci više nikada neće morati da lažu” – priča uz osmeh Zoran Lj. Nikolić.
Najtraženija knjiga o Beogradu
Knjiga „Beograd ispod Beograda", koju je Zoran Lj. Nikolić napisao zajedno sa Vidojem Golubovićem, u beogradskim knjižarama je najtraženija knjiga o prestonici. Knjiga je izdata 2002. godine, do sada je imala šest izdanja, a prodata je u deset hiljada primeraka.
-U pripremi je sedmo izdanje, koje će nadam se biti u knjižarama do Nove godine. Sve knjige o Beogradu pišem sa puno ljubavi i voleo bih da "Tajne Novog Beograda” steknu bar upola popularnosti kod čitalaca, kao što je to bilo sa "Beogradom ispod Beograda” – kaže Zoran Lj. Nikolić, hroničar nepozante beogradske istorije.








