Počelo uklanjanje kasetnih bombi

Izvor: RTS, 09.Jun.2011, 09:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Počelo uklanjanje kasetnih bombi

Dvanaest godina posle bombardovanja, počelo je uklanjanje mina i bombi na području Preševa. Čišćenje će trajati tri godine, a to će Srbiju koštati 15 miliona evra.

Centar za razminiranje Srbije uradio je projekat za uklanjanje kasetne municije i avio bombi sa područja Preševa, Bujanovca i Kuršumlije koji će trajati tri godine. Uklanjanje bombi počelo u selu Buštranje kod Preševa.

Od kasetne municije koja je ostala na terenu posle bombardovanja stradao >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << je dečak, a povređeno je još četvoro meštana. Na njihovim njivama i pored puteva mine se nalaze već dvanaest godina.

"Oni su uzeli kasetnu bombu", priseća se Sejdi Amini, "pa su udarili jednu u drugu i eksplodiralo je..." Naip Rustemi je bio tamo: "Udarim drugi put, kada bacim zemlju, vidim kasetna bomba, tada sam pobegao."

Kasetna bomba, teška 1.200 grama, pada iz aviona i, ukoliko ne eksplodira, zariva se u zemlju. Ima ih i na dubini i do pola metra.

"Za bilo koje bombe, mine, skinete upaljač i učinite je bezopasnom", objašnjava Petar Mihajlović, direktor Centra za razminiranje, "za kasetne bombe to je nemoguće, jer je konstruisana da detonira na više načina."

U Buštranju, na 400 metara od škole, teren čisti trideset deminera. Poštuju proceduru, pravila bezbednog rastojanja. Kada detektuju metalni predmet obeleže područje.

"Krene sa iskopavanjima mnogo ranije, recimo 10 cm, po standardima", objašnjava postupak Saša Jeličić, šef gradilišta, "da bi na samo sredstvo na koje ga detektor upozori došao sa bočne strane. "

Kasetne bombe su humanitarni problem

Pripremajući teren, operativci su pronašli 26 kasetnih bombi.

Za čišćenje zaostalih mina i projektila bačenih 1999. godine Norveška narodna pomoć izdvojila je 3,5 miliona evra.  

"Problem je humanitaran", kaže regionalni direktor Norveške narodne pomoći Emil Jeremić, "površine ostaju minirane godinama nakon što oružje utihne."

Konvenciju o zabrani kasetne municije potpisalo je 108 zemalja. Ne i Srbija.

Njegova ekselencija ambasador Norveške Nils Ragnar Kamsvag pruža punu podršku našoj vladi: "Srbija je bila jedan od naših glavnih partnera na ovom projektu, želim da podržim Vladu da potpiše Konvenciju."

Za čišćenje svih lokacija u Srbiji od kasetnih bombi potrebno je 15 miliona evra, toliko i za nemačku ratnu flotu u Đerdapskoj klisuri. Uklanjanje 64 avio-bombe sa 44 lokacije košta 20 miliona evra.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.