Pitanje i odgovor

Izvor: Blic, 07.Okt.2010, 01:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pitanje i odgovor

Nedavnim zajedničkim predlogom za ocenu ustavnosti Zakona o elektronskim komunikacijama poverenik za informacije i zaštitnik građana su naš Ustavni sud i inače bukvalno pretrpan poslom, suočili sa još jednim zadatkom.

Nadajmo se ne preteškim jer se u osnovi svodi na davanje odgovora na samo jedno pitanje. Da li se garancija iz člana 41 Ustava Srbije po kojoj je „tajnost pisama i drugih sredstava komuniciranja nepovrediva”, a odstupanje od tajnosti dozvoljeno >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << „samo na osnovu odluke suda”, odnosi i na podatke o tome ko, kada, kako, s kim, koliko dugo komunicira, ili se ovim podacima može pristupati i bez odluke suda, na osnovu naloga ili zahteva nekog drugog državnog organa? Odnosno da li su „podaci o saobraćaju” deo komunikacije?

Poverenik i zaštitnik građana stoje na stanovištu da jesu i da je „lako” pribavljanje i korišćenje ovih podataka i svakog pojedinačno, a pogotovo svih zajedno, ozbiljno odstupanje od navedene ustavne garancije.

Evropski sud za ljudska prava odavno stoji na stanovištu da prikupljanje informacija o nazvanim telefonskim brojevima, vremenu i dužini poziva potpada pod pojam komunikacija (Malone vs. Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 2. 08. 1984). Isto je potvrđeno i precizirano stavom da pojam privatnosti i prepiske obuhvata ne samo telefonske komunikacije nego i elektronsku poštu i upotrebu interneta, a da su podaci o telekomunikacionom saobraćaju (o izabranim brojevima, vremenu i trajanju svakog telefonskog razgovora) '’integralni deo telefonskih komunikacija’’ (Kopland vs. Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 3. 04. 2007).

Ovakva shvatanja Evropskog suda za ljudska prava za naš Ustavni sud bi morala biti ne samo indikativna i zanimljiva, već i mnogo više od toga. Jer u Ustavu, u čl. 18 st. 3 piše: „Odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumače se u korist unapređenja vrednosti demokratskog društva, saglasno važećim međunarodnim standardima ljudskih i manjinskih prava, kao i praksi međunarodnih institucija koje nadziru njihovo sprovođenje.”

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.