Pitanje Belena ponovo ide u parlament

Izvor: Southeast European Times, 29.Jan.2013, 18:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pitanje Belena ponovo ide u parlament

Nešto više od 20 odsto bugarskih birača učestvovalo je na nedeljnom nacionalnom referendumu o izgradnji nove nuklearne elektrane u zemlji.

29/01/2013

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije – 29.1.2013.

Većina učesnika prvog nacionalnog referenduma u Bugarskoj postkomunističkoj istoriji zemlje glasala je u korist izgradnje nove nuklearne elektrane u zemlji. Međutim, s obzirom da je odaziv na nedeljnim (27. januara) izborima bio ispod >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << zakonskog cenzusa neophodnog da bi odluka birača bila obavezujuća, pitanje će biti vraćeno u parlament.

Prve izlazne ankete pokazale su da je na referendum izašlo skoro 22 odsto registrovanih birača ili oko 1,5 miliona Bugara. Od tog broja ukupno 61 odsto je potvrdno odgovorilo na pitanje: „Da li u Bugarskoj treba nastaviti razvoj nuklearne energije izgradnjom nove nuklearne elektrane?“

Prema zakonu, broj učesnika treba da bude jednak ili veći od onog zabeleženog na poslendjim parlamentarnim izborima u zemlji, a bar 50 odsto mora da glasa potvrdno da bi referendum bio validan.

U ovom slučaju, izbori prema kojima se ravnalo jesu oni održani 5. jula 2009. godine, kada je na birališta izašlo 4,3 miliona ili 60 odsto registrovanih birača.

Zakonom je takođe predviđeno da, ukoliko izlaznost bude manja od neophodnog minimuma, ali preko 20 odsto registrovanih birača, pitanje mora da se vrati parlamentu na odlučivanje.

Referendum je inicirala vodeća opoziciona stranka Bugarska socijalistička partija (BSP), nakon što je vlada odustala od višegodišnjih planova zemlje da gradi nuklearni objekat kapaciteta 2.000 MW u Belenama, na reci Dunav, 100 kilometara istočno od postojeće nuklearne elektrane Kozloduj.

Vladajuća stranka premijera Bojka Borisova donela je odluku da izađe iz prijekta u martu 2012. godine, navodeći kao razlog nepostojanje ozbiljnih strateških stranih investitora za taj skupi projekat.

Kontroverzni projekat predložen je početkom osamdesetih godina, a zamrznut otprilike deceniju kasnije. Plan je potom oživela vlada bivšeg premijera Simeona Sakskoburškog (2001-2005). Krajem 2006. godine prethodna bugarska koaliciona vlada na čelu sa BSP angažovala je Atomstrojeksprot, podružnicu ruske kompanije Rosatom, da gradi elektranu Belene. Ali, Sofija i Rosatom nisu postigli konačan sporazum o projektu, jer se nisu složili oko troškova.

U međuvremenu, na projekat je potrošeno preko milijardu evra.

Prema rečima finansijskih konsultanata, biće potrebno preko 10 milijardi evra za izgradnju elektrane Belene, koju Bugarska ne može da priušti u ovo vreme krize, rekla je vlada.

Lider BSP Sergej Stanišev, čija stranka tvrdi da će projekat koštati manje od 6 milijardi evra, ponovio je u nedelju da je Rusija spremna da obezbedi neophodna finansijska sredstva. Ishod referenduma, dodao je on, predstavlja „bezuslovni lični poraz i izglasavanje nepoverenja lično [premijeru Bojku] Borisovu“, koji je ranije ovog meseca pozvao pristalice GERB-a da odbace referendum.

Borisov je rekao da se referendum, koji je koštao poreske obveznike oko 7 miliona evra, pokazao kao besmislen, ukazujući da je novac mogao da se iskoristi za nešto bolje.

Predsednik Rosen Plevnelijev je, međutim, rekao da je važno da su 23 godine posle pada komunizma u zemlji Bugari konačno dobili priliku da direktno učestvuju u procesu donošenja odluka.

„Bez obzira na to koliko je ljudi izašlo da glasa i kakav je ishod, referendum je veliki uspeh za demokratiju u Bugarskoj“, rekao je on.

Projekat Belene uzburkao je strasti i u susednoj Rumuniji, posebno među ekolozima koji su upozorili da da će se elektrana nalaziti na mestu gde se ukrštaju tri seizmološki aktivna centra.

„Kao zemlja u kojoj se proizvodi nuklearna energija, Rumunija veruje da svaka zemlja ima pravo da odlučuje o upotrebi tog izvora, uz istovremeno poštovanje i evropskih i međunarodnih standarda nuklearne bezbednosti i zaštite, te propisa o zaštiti životne sredine, u skladu sa primenljivim međunarodnim zakonima“, navodi se u saopštenju ministarstva spoljnih poslova prosleđenomSETimesu.

Rumunija će pažljivo pratiti projekat kako bi se uverila da se ne odrazi na njemu teritoriju i da se poštuju norme vezane za procenu prekograničnog ekonomskog efekta ovog projekta, dodaje se u saopštenju.

Dopisnik SETimesa Pol Čočoju iz Bukurešta doprineo je ovom izveštaju.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.