Izvor: RTS, 09.Dec.2019, 17:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pirot - utočište retkih ptica
U Srbiji je od druge polovine 19.veka registrovano oko 360 vrsta ptica u Srbiji. Interesantan je podatak da barem 170 vrsta boravi na malom prostoru u Pirotu, što je 62 odsto svih vrsta ptica i našoj zemlji. Ornitolog Ivan Medenica deceniju i po je istraživao vrste i broj retkih ptica u Pirotu i došao do veoma interesantnih podataka, koje je pretočio u knjigu "Ptice Pirota".
Ušati
gnjurac i kudravi >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << pelikan spadaju u retke
vrste ptica koje se na prostoru Srbije
sreću jednom u nekoliko godina. One su
dve od 170 vrsta koje borave na
kompenzacionom bazenu Hidroelektrane
Pirot.
Ornitolog Ivan Medenica objašnjava
da - iako nije gnezdilište već stanište - ovo mesto izuzetno odgovara pticama.
"Upravo
režim rada Hidroelektrane Pirot je taj
koji omogućava stalni dotok hranljivih
materija koje se ovde talože u obliku
finog mulja, i u tom finom mulju se razvijaju
i biljke kojima se ove ptice hrane - pre
svega mislim na patke koje pasu ovu
travu, ali i druge vrste ptica - to su
ptice šljukarice koje se hrane crvićima
i različitim sitnim račićima koji žive
u tom mulju", kaže
Ivan
Medenica, ornitolog, autor knjige "Ptice
Pirota".
Stručnjaci
kažu da je pirotski kraj jedan od
najznačajnijih centara biodiverziteta
u Srbiji , jer se nalazi u središnjem delu
Balkanskog poluostrva.
"Tu
su uticaji Mediterana, uticaj sa
severa,tako da se tu prepliće i
klima... različiti uticaji. A osim toga
i podloga - pedologija i geomorfologija
izuzetno pogoduju razvoju različitog
biljnog i životinjskog sveta", ističe
Danko
Jović, rukovodilac kancelarije Zavoda
za zaštitu prirode Srbije u Nišu.
Interesantan
je podatak da ptice koje borave na
kompenzacionom bazenu, kasnije odlaze
na Arktik, a gnezde se u centralnosibirskim
tundrama. Zato je važno ne narušiti im
stanište, iako je ono deo režima
Hidroelektrane Pirot.
"Nama
ni na koji način one ne smetaju svojim
postojanjem, možemo bukvalno samo da
unapredimo njihovo postojanje i njihovo
dalje naseljavanje" naglašava
Ljubomir
Stojanović, direktor HE Pirot.
Ovaj
mali prostor od samo 26 hektara, jedini
je u Srbiji, gde je uočena i pustinjska
grmuša, i to će verovatno biti povod za
dalja naučna istraživanja.