Pijace protiv hipermarketa

Izvor: RTS, 06.Feb.2011, 21:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pijace protiv hipermarketa

Zbog pada prometa, sve se više otkazuje zakup tezgi, a cenkanje na pijaci zamenjeno je odlascima u hipermarkete i plaćanje platnim karticama. U Srbiji, gde prosečno domaćinstvo samo za osnovne troškove izdvaja više od polovine mesečnih prihoda, cena je najbitnija.

Pijaca je nekada bila mesto ne samo za kupovinu, već i za druženje. Danas, zbog pada prometa, sve češće se otkazuje zakup tezgi, a cenkanje na pijaci zamenjeno je odlascima u hipermarkete i plaćanje platnim >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << karticama.

Novo vreme donosi nove navike. Pijačna ponuda je ista, ali je, zato, kupaca znatno više. Zbog ponude ili cena promet je manji nego ikada.

"Imam nekoliko mušterija koji kažu da je krompir koji kupe u marketu crn, ali da tamo košta 40 dinara, a kod nas 60", kaže prodavačica na pijaci.

Druga navodi da kvalitet robe kupljene u supermarketima ne može da bude kao na pijaci, jer je na pijacama roba svežija.

Ljudi su izgubili naviku da pitaju da li je nešto domaće, tako bar kažu prodavci. U Srbiji, gde prosečno domaćinstvo samo za osnovne troškove izdvaja više od polovine ukupnih mesečnih prihoda, cena je najbitnija. Zato se mnogi odlučuju za velike markete.

Pojedini građani Šapca kažu da u marketima kupuju zbog odloženog plaćanja i zato što su cene jeftinije. Slično je i u Valjevu.

Za razliku od pijačnih prodavaca, hipermarketi nemaju posla sa posrednicima. To im omogućava da robu prodaju jeftinije i do 20 odsto.

"Kod nas je daleko izraženiji jedan drugi problem - a to je da su poljoprivredni proizvođači praktično vrlo malo zastupljeni neposredno na pijacama, a tu funkciju plasmana obavljaju nakupci, prekupci, koji praktično ubiraju kajmak u odnosu na poljoprivredne proizvođače", kaže Miladin Ševarlić sa Poljoprivrednog fakulteta.

Međutim, problem je mnogo ozbiljniji jer je sve manje proizvođača hrane, o čemu bi država morala više da brine.

Ekonomista Aleksandar Sinđelić tvrdi da nam demografska struktura ne ide u prilog jer smo sve starija nacija i sve više starijih ostaje na selu, a nemaju snage ni volje ali i računa da proizvode.

Ipak, ekonomisti ne veruju da pijaci preti gašenje, bar ne u skorijem periodu. Stvar je navike, ali i uverenja građana da je tamo hrana svežija.

Ipak, svi su saglasni da će, zbog standarda stanovništva, cena sve češće biti bitnija od kvaliteta.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.