Petina Nijemaca želi revoluciju

Izvor: Nezavisne Novine, 24.Feb.2015, 22:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Petina Nijemaca želi revoluciju

Svaki peti Nijemac vjeruje da je revolucija jedini način ka istinskoj reformi društva, rezultati su istraživanja koje je sproveo Free University of Berlin iz Berlina.

Antikapitalizam, antifašizam, antirasizam su samo neki od parametara koje je podrazumijevalo ovo istraživanje, a u kojem je zaključeno da javnost daleko više naginje ljevici nego što se to ranije mislilo.

Ono što je zanimljivo u ovom istraživanju jeste da se čak 20 odsto ili petina Nijemaca izjasnilo >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << da su uvjereni da životni uslovi neće biti poboljšani reformama, već da je neophodna revolucija. Skoro identičan postotak ispitanika smatra da je uspon novog ili neofašizma realna prijetnja za zemlju, dok je čak trećina ispitanika mišljenja da kapitalizam neizbježno vodi ka siromaštvu i gladi.

Osvrćući se na sve aktuelniji antiislamski pokret Pegida, koji je posljednjih mjeseci zadobio veliku pažnju njemačkih medija, čak 48 odsto Nijemaca je uvjereno da je ksenofobija duboko ukorijenjena u savremenoj Njemačkoj.

Ono što je očigledno, a što je pokazalo i ovo istraživanje, svakako je duboka, ideološka podijeljenost između bivšeg Istoka i Zapada, s tim da izjave koje naginju ka ljevici imaju daleko više podrške i prolaza na istoku zemlje.

Među Nijemcima koji žive na istoku, čak 60 odsto smatra da je socijalizam bio dobra ideja, koja je prilično loše sprovedena. Podrška socijalizmu i ovoj ideologiji je daleko manja na zapadu i iznosi oko 37 odsto.

Čak 50 odsto ispitanika je izjavilo da su u posljednje vrijeme primijetili veći nadzor nad ljevičarskim disidentima, kako od strane policije, tako i od strane države.

Oko 27 odsto građana je izrazilo bojazan da građane špijuniraju, te da je Njemačka na putu ka diktaturi. Ovi isti ispitanici su izrazili i sumnju u istinsku demokratiju u zemlji jer ekonomija, a ne glasači, uvijek imaju glavnu i posljednju riječ.

Jedan od negativnih zaključaka ovog istraživanja, čiji je cilj bio da se pruži sveobuhvatna slika ljevičarskog ekstremizma u Njemačkoj, jeste da je nasilje vezano za ljevičarski ekstremizam u konstantnom porastu iz godine u godinu.

Policija i desničarski ekstremisti su glavne mete ljevičarskih napada i ljevičarskog nasilja.

Napad na policijsku stanicu u Lajpcigu u januaru, kada su napadači sa kapuljačama bacali kamenice, boce i palili automobile, predstavlja najočigledniji primjer ljevičarskog nasilja u posljednje vrijeme, piše "The Local".

Ljevičarski ekstremisti su bili i prvoosumnjičeni za vandalski napad na plakate za hamburške lokalne izbore kada su uništeni plakati koji su pripadali desničarskoj partiji AfD (Alternativa za Njemačku).

Oni koji su sproveli ovo istraživanje smatraju da je veoma bitno redovno analizirati "strukturalne sličnosti između desničarskog i ljevičarskog ekstremizma", što u nekim slučajevima podrazumijeva doktrinarni fanatizam koji može dovesti čak i do raznih teorija zavjere.

Inače, oni koji su sproveli ovo istraživanje uporedili su rezultate sa ranijim istraživanjima, što je veoma bitno kada je riječ o sveobuhvatnoj slici stanja u Njemačkoj.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.