Izvor: Danas, 21.Avg.2015, 12:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pena bakarske vodice
Iz Rijeke krećemo Jadranskom magistralom. A onda visoko impresivni vijadukt i krivina u obliku potkovice. A dole, maleni zaliv, skrovita luka i gradić. Jutarnje sunce. Bakar na dlanu. Naselje je nastalo, vele neki izvori, kada su Jevreji stigli bežeći od Rimljana iz Jerusalima. Drugi tvrde da su tu bili Iliri koji su asimilirale starosedeoce Kelte. Mnogo istorije za maleno mesto. Pod današnjim imenom javlja se u 13. veku u Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine, pošto je tu bio rudnik istoimene >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << rude.
Ali i tu ima nedoumica jer ko može dovesti u sumnju tvrdnju da ime ipak duguje bukari, drvenom vrču čiji je oblik sličan obliku bakarskog zaliva. Ako sve i nije u imenu jeste u položaju jer je uvek bio značajna izvozna luka za drvo, ugalj, žito, so. Zbog toga je još u 15. veku dobio povlastice. I uskoci su čuvali grad kad zapretiše moćne Osmanlije. A kad se u 17. veku pročuše senjski gusari, ni Bakar ne zaostade. Kad je sagrađena čuvena cesta Karolina Bakar je uz Rijeku bio povezan sa Karlovcem i dalje. Carica Marija Terezija dala mu je status slobodne trgovačke luke 1778. godine. Odmah zatim postao je i "kraljevski grad" a to znači da je dobio svoj grb, a prva škola otvorena je još 1779. godine. No, kada je krajem 19. veka izgrađena pruga Rijeka-Karlovac, Bakar ostaje nekako po strani. Malko se šćućurio tu ispod krša. Luka gubi značaj, Riječka dobija primat. A beše Bakar i centar ribolova na tune, pa se ulov izvozio sve do Venecije. Još po nečemu Bakar je čuven do danas. To je posebna vrsta penušavog vina. Naime, gradnju suhozida podstakla je upravo carica Marija Terezija, koja je u 18. veku dopustila da se pustopoljine pretvore u vinograde. Vinova loza belina postaje zaštitni znak podneblja, a "bakarska vodica" čuveni penušac. Proizvodnja je regulisana zakonom o vinu iz 1929. godine.
Šta sve stane u priču o gradiću koji blista na ranom jutarnjem suncu julski već vrućem. Kaštel koji svedoči o uskocima, Rimska kuća, renesansno zdanje nekada samostan časnih sestara i jedinstvena Turska kuća. Ne zna gradski letopis odakle to zdanje, ko ga je sazidao i kako je pravi čardak u orijentalnom stilu postao jedno od arhitektonskih simbola malenog Bakra u sred primorja. Da li je to neki pomorac, ploveći daleko, sliku neku poneo sa sobom i tu je oživeo u svom kraju? Niko ne zna. Bakar sa nekoliko hiljada stanovnika danas je popularan pre svega po jednoj svetskoj atrakciji. Naime, do njega vodi jedinstveni karneval automobila od Rijeke. Maskirani auti i vozači čine neobičnu karnevalsku povorku koja počinje u velikoj, a završava u malenoj luci.
