Panović: Građani bi nemačku medicinu i rusko oružje

Izvor: N1 televizija, 05.Sep.2017, 18:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Panović: Građani bi nemačku medicinu i rusko oružje

Čak 68 ispitanika, koji su učestvovali u istraživanju Demostata, izjasnilo se da bi živelo u nekoj drugoj zemlji koja nije Srbija. Kada je u pitanju vojna opredeljenost, 20 odsto je za ruske vojne baze u Srbiji. Programski direktor Demostata Zoran Panović kaže da rezultati pokazuju da bi građani da se leče u Nemačkoj, a da ih brani rusko oružje.

"Ovde se poklapa gde ljudi žele da žive sa onim zemljama gde ima najviše dijaspore - Nemačka, Austrija, Švajcarska. Iz tih >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << zemalja stiže i najviše para u Srbiju, a građani osećaju da je ono što čini sigurnost i kvalitet života na zapadu. Iako oko EU postoje kontroverze u Srbiji, građani i u najzabitijim delovima znaju za sud u Strazburu i pravdu koja se tamo može dostići", objašnjava Panović.

Govoreći o pitanju koje se odnosilo na vojne baze, on kaže da je nalaz o vojnoj neutralnosti interesantan i podseća da je vojnu neutralnost plasirao Vojislav Koštunica, a da je ona tada ocenjivana kao eufemizam za prorusku politiku. Ipak, danas stav građana o vojnoj neutralnosti poklapa se sa državnom politikom.

"Kada govorimo o vojnim bazama, više bi voleli ruske baze. Nemačka medicina i rusko oružje... Sada je vreme u Evropi za diferencijaciju - za NATO ili Rusiju. U tom ključu teško je održati tu situaciju, a javno mnenje mora da se neurotizuje po tom pitanju. S jedne strane pregovarate sa EU u kojoj je većina članica u NATO, a sa druge strane imate opsesiju ruskim oružjem koje će da nas odbrani", kaže Panović.

Srećko Mihailović, glavni istraživač Demostata, kaže da za istaživače rezultati nisu iznenađujući. Stav polovine ispitanika koji se protive bilo kakvim ruskim bazama on objašnjava politikom nesvrstanih koju je SFRJ nekada vodila i sećanjem na to doba.

"U istraživanju smo našli da je mlađi deo ispitanika, posebno oni od 18 do 25 godina, skloniji zapadnim zemljama, Nemačkoj, Švajcarskoj, Austriji.. a manje su naklonjeni Rusiji i istoku, što govori o dubljim promenama u javnom mnenju i o tome da stariji ljudi, sećajući se politike nesvrstanosti i dalje podržavaju vojnu neutralnost", objašnjava Mihailović.

Opredeljujući se za prijateljske zemlje 41 odsto ispitanika je rekao da je to Rusija, dok 10 odsto smatra da Srbije nema prijatelja. Slede Kina, Makedonija i Crna Gora.

Panović ukazuje da Crna Gora opstaje na listi prijateljskih zemalja i pored otcepljenja iz državne zajednice, priznanja Kosova i ulaska u NATO.

Građani su odgovarali i na pitanje koju zemlju bi preporučili svojoj deci za život. Mihailović kaže da je ovo pitanje ključno u životnom smislu, jer ono podrazumeva veću odgovornost od toga gde bi smo mi živeli.

"Razlike postoje, s tim što su u drugom slučaju još naglašeniji odgovori poput onog iz prvog, opet su Nemačka i Švajcarska u vrhu rang liste, ali u većim postocima. Zato smatram drugo pitanje ključnim jer je potencirana do kraja odgovornost. U političkom smislu je ključno ono pitanje o vojnim bazama", kaže glavni istraživač Demostata

On objašnjava da kada je u pitanju život naše dece mi biramo zapadne zemlje, a kada je reč o vojnim bazama mi tražimo ravnotežu i sopstvenu nezavisnost.

Nastavak na N1 televizija...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta N1 televizija. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta N1 televizija. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.