Izvor: RTS, 23.Okt.2019, 15:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Paljenje strnjike sa smrtnim ishodom
Iako zakonom zabranjeno, spaljivanje biljnih ostatka na njivama i dalje je najčešća, a pre svega najjeftinija mera koju poljoprivrednici koriste kao pripremu za jesenju obradu zemljišta. Pored toga što gore biljni ostaci, često se dešava da se požar proširi na susedne, neobrane njive, košnice, zaštićena dobra, a nedavno je u selu u okolini Vršca čovek izgubio život, u pokušaju da ugasi požar na njegovoj parceli koji se proširio sa susedne. I pored upozorenja sa svih strana, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << poljoprivrednih stručnjaka, ekologa, vatrogasnih službi, policije, Vojvodjanske njive i dalje gore.
U
pokušaju da ugasi požar na spostvenoj
njivi koji se proširio sa susedne na
kojoj je komšija zapalio žetvene ostatke,
u selu Parta kod Vršca stradao je
sedamdesetpetogodišnji meštanin.
"Dolaskom
na lice mesta zatekli su požar koji je
obuhvatao oko 50 ari neobranog kukuruza
i jedno koje je zadobilo opektoine u
pokuzšaju da taj požar ugasi. Po
informacijama koje imamo te povrede su
bile suviše ozbiljne i to lice je smrtno
stradalo" kaže Boro Majkić, komandant
vatrogasno spasilačkog bataljona Pančevo.
Samo
u Vršcu od 1. Septembra do danas gorelo
je 113 požara na otovrenom i većina ih je
izazvana paljenjem strnjike na njivama , a
u pomoravskom okruku čak 220. Upozorenja
stižu sa svih strana, ali je poljoprivrednicima
duplo jeftinije da ostatke na njivama
pale,nego da ih tanjiraju i zaoru, iako
bi takav tretman u velikoj meri uticao
na bolji kvalitet zemlje.
"Mi
imamo veliki problem sa procentom humusa
u zemljištu on se kreće danas u nekim
okvirima od 1, 5do 3 posto, čak ta od 3 posto
se smatraju bogatijim zemjlištima a
nekad je u Vojvodini bilo preko 70 posto
površina koje su imale preko 5 posto
humusa" ističe Dejan Pantelić,
diplomirani inženjer poljoprivrede.
Osim
žetvenih ostataka gorela su zaštićrnas
dobra, voćnjaci, košnice, vinogradi,
stradale životinje.
"Ne
samo što je zakonom zabranjeno već što
to ni u jednom slučaju nije opravdano
ni u agrotehničkom, ekološkom niit u
bilo kom aspektu" ističe Saša Ignjatović,
komandant Vatrogasnog bataljona u
Jagodini.
Kazne
za spaljivanje ostataka kreću se od 10.000
do 50.000dinara za fizička lica a za pravna
i do milion dinara, a da bi krivca kaznili
nadležni moraju da ga zateknu na delu.
Da bi to izbegli, poljoprivrtednici
danas zapale ostake na njivi i odu, a
požar se onda nekontrolisano širi i
guta sve pred sobom, dok su pre kaznene
politike bar ostajali na njivi dok se
vatra ne ugasi i koliko toliko kontrolisali
paljenje ostataka.