Paljenje strnjike sa smrtnim ishodom

Izvor: RTS, 23.Okt.2019, 15:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Paljenje strnjike sa smrtnim ishodom

Iako zakonom zabranjeno, spaljivanje biljnih ostatka na njivama i dalje je najčešća, a pre svega najjeftinija mera koju poljoprivrednici koriste kao pripremu za jesenju obradu zemljišta. Pored toga što gore biljni ostaci, često se dešava da se požar proširi na susedne, neobrane njive, košnice, zaštićena dobra, a nedavno je u selu u okolini Vršca čovek izgubio život, u pokušaju da ugasi požar na njegovoj parceli koji se proširio sa susedne. I pored upozorenja sa svih strana, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << poljoprivrednih stručnjaka, ekologa, vatrogasnih službi, policije, Vojvodjanske njive i dalje gore.
U pokušaju da ugasi požar na spostvenoj njivi koji se proširio sa susedne na kojoj je komšija zapalio žetvene ostatke, u selu Parta kod Vršca stradao je sedamdesetpetogodišnji meštanin.

"Dolaskom na lice mesta zatekli su požar koji je obuhvatao oko 50 ari neobranog kukuruza i jedno koje je zadobilo opektoine u pokuzšaju da taj požar ugasi. Po informacijama koje imamo te povrede su bile suviše ozbiljne i to lice je smrtno stradalo" kaže Boro Majkić, komandant vatrogasno spasilačkog bataljona Pančevo.
Samo u Vršcu od 1. Septembra do danas gorelo je 113 požara na otovrenom i većina ih je izazvana paljenjem strnjike na njivama , a u pomoravskom okruku čak 220. Upozorenja stižu sa svih strana, ali je poljoprivrednicima duplo jeftinije da ostatke na njivama pale,nego da ih tanjiraju i zaoru, iako bi takav tretman u velikoj meri uticao na bolji kvalitet zemlje. "Mi imamo veliki problem sa procentom humusa u zemljištu on se kreće danas u nekim okvirima od 1, 5do 3 posto, čak ta od 3 posto se smatraju bogatijim zemjlištima a nekad je u Vojvodini bilo preko 70 posto površina koje su imale preko 5 posto humusa" ističe Dejan Pantelić, diplomirani inženjer poljoprivrede.
Osim žetvenih ostataka gorela su zaštićrnas dobra, voćnjaci, košnice, vinogradi, stradale životinje.
"Ne samo što je zakonom zabranjeno već što to ni u jednom slučaju nije opravdano ni u agrotehničkom, ekološkom niit u bilo kom aspektu" ističe Saša Ignjatović, komandant Vatrogasnog bataljona u Jagodini.
Kazne za spaljivanje ostataka kreću se od 10.000 do 50.000dinara za fizička lica a za pravna i do milion dinara, a da bi krivca kaznili nadležni moraju da ga zateknu na delu. Da bi to izbegli, poljoprivrtednici danas zapale ostake na njivi i odu, a požar se onda nekontrolisano širi i guta sve pred sobom, dok su pre kaznene politike bar ostajali na njivi dok se vatra ne ugasi i koliko toliko kontrolisali paljenje ostataka.
 

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.