PREMINUO POZNATI SRPSKI PESNIK DRAGAN KOLUNDŽIJA: Osim knjiga iza mene će ostati reči da sam voleo, pevao, živeo

Izvor: SrbijaDanas.com, 22.Jul.2020, 11:24

PREMINUO POZNATI SRPSKI PESNIK DRAGAN KOLUNDŽIJA: "Osim knjiga iza mene će ostati reči da sam voleo, pevao, živeo"

Dragan Kolundžija, poznati srpski pesnik, preminuo je u nedelju u 82. godini.

Dragan Kolundžija rođen je u Gornjem Vodičevu, kod Novog Grada (bivši Bosanski Novi), pod Kozarom, 29. avgusta 1938.

Osnovnu školu završio je u Beogradu školi "Josip Pančić" na Banovom brdu, boraveći kod ujaka Đure koji ga je posvojio. Srednju školu je takođe završio u Beogradu a diplomirao je na Filološkom fakultetu - Grupa za jugoslovensku i opštu književnost.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com <<
Celi radni vek proveo je na Kolarčevom narodnom univerzitetu (danas Zadužbina Ilije M. Kolarca) u Beogradu, na mestu stručnog saradnika i urednika Katedre za književnost i umetnost, a u dva maha je u svojstvu jugoslovenskog profesora srpskog jezika i književnosti radio u našim osnovnim i srednjim školama u Francuskoj.

Prvu pesmu objavio je u listu "Omladina" 1954, a književnoj javnosti skrenuo je pažnju kada su mu Oskar Davičo i Vasko Popa objavili ciklus pesama u drugom, aprilskom, tek pokrenutom književnom časopisu "Delo" 1955.

Prvu zbirku "Zatvorenik u ruži" objavio je 1957. godine nakon čega je usledilo više od trideset pesničkih izdanja.

Kao gimnazijalac postao je 1956. godine najmlađi član novoosnovane književne grupe neosimbolista, čiji su članovi bili Branko Miljković, Dragan M. Jeremić, Božidar Timotijević, Milovan Danojlić, Žika Lazić, Petar Pajić i Kosta Dimitrijević.

Objavio je brojne zbirke pesama: Zatvorenik u ruži, Čuvari svetlosti, Zlato i roditelji, Koja godina, koja zvezda, Pogleđevo, Orah, Tamne vojske, Ostavljeno svetlo, Lirika, Zvono za povratak, Očevina, Svežanj ključeva, Godine koje proći neće, Zaustavljene kapi, Plamom smo vezani, Nesvanulice, Pristala da bude jabuka, Zaustavljen život, Kozara, opet, Skrovište, Dnevnik zatvorenika u ruži, Dato u drhtanju, Zatvorenik u ruži među svojima, Kozara, Kozara, Pesme u vremenu, Prozor otvoren na plavo, Ničija kuća, Vek u ratovima i u ljubavi, Svetlost u pamćenju, Otac i Srbija, neke i ponovljenim izdanjima.

Dobitnik je više književnih priznanja: Mladost, Struške večeri poezije, Dragojlo Dudić, 4. jul, Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine, Branko Ćopić za celokupno književno delo i za Kozaru, Vukova nagrada, Književni vijenac Kozare, Pavle Marković Adamov, Matija Ban, Nek teku reke, Pečat varoši sremskokarlovačke, Odzivi Filipu Višnjiću, Disove nagrade na 34. Disovom proleću održanom 1997. godine.

Dve decenije kasnije, na Svetski dan knjige i autorskih prava, 23. aprila 2018. godine, u organizaciji Gradske biblioteke Čačak, tokom 55. Disovih svečanosti u sali skupštine Grada održano je književno veče "Zatvorenik u ruži" na kome su predstavljena "Izabrana dela Dragana Kolundžije".

- Osim knjiga iza mene će ostati i reči da sam voleo, pevao, živeo - rekao je jednom.

- Kolundžija poeziju nije naučio ni od kakvog pesnika, već ga je poeziji učila Kozara, detinjstvo, životinje koje je čuvao, rat - zabeležio je 1957. Branko Miljković.

Što se tiče tematike njegovih pesama, najviše se bavio staradanjem Srba za vreme Drugog svetskog rata, na Kozari i u Krajini, i uopšte stradanjem svoje porodice.

Njegove prve pesničke knjige neosimbolističke inspiracije unosile su u tadašnju peziju boje i tonove neposrednog mladalačkog doživljaja rustikalnog života i pejzaža prepunog dramatičnih i sugestivnih pesničkih projekcija i preokupacija.

Ostale su i reči Stevana Raičkovića: "Kolundžijna poezija je sva bez ostatka – poput kakvog suncokreta – spontano okrenuta idealima dobra i humanizma".

Kolundžija, kao ni jedan pesnik do sada, celi je život posvetio poeziji. Živeo je za nju. Bio je pesnik dvadesetčetiri časa, pesnik kome je istinski bilo stalo do poezije, do njene čistote, do čitalaca kome je namenjena.

Poezija mu je prevođena na francuski, ruski, engleski, nemački, turski, kineski, češki, italijanski, bugarski, slovenački, slovački, makedonski i albanski jezik, a pesme su mu uvrštene u više domaćih i inostranih antologija.

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.