Osumnjičeni za napade u Norveškoj pred sudom

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Jul.2011, 10:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Osumnjičeni za napade u Norveškoj pred sudom

OSLO -

Osumnjičeni za napade u Norveškoj u kojima su poginule 93 osobe, Anders Behring Brejvik, biće danas izveden pred sudiju koji bi trebalo da mu odredi pritvor.

Sudija još nije odlučio da li će saslušanje biti otvoreno za javnost. Norveška prestonica je u poslednja dva dana preplavljena novinarima i brojnim televizijskim ekipama iz čitavog sveta.

Advokat osumnjičenog izjavio je juče da je njegov klijent zatražio da saslušanje bude otvoreno za javnost >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i da se u sudnici pojavi u uniformi.

"Ima dve želje: prva je da saslušanje bude javno, a druga je da mu se omogući da bude obučen u uniformu", rekao je norveškoj tv stanici NRK advokat Geir Lipestad.

U dva odvojena napada, u Oslu i na ostrvu Utoja, prema poslednjim podacima, 93 osobe su poginule, a više od 90 je ranjeno.

U podne minut ćutanja u Norveškoj

U Norveškoj će u podne minutom ćutanja biti odata pošta poginulima u dva napada koja je, po sopstvenom priznanju, u petak izvršio Norvežanin Anders Bering Breivik.

"Vlada je proglasila minut ćutanja u 12 sati", kazala je predstavnica za štampu vlade premijera Jensa Stoltenberga, Trude Maseide.

Ona je kazala da će poštu žrtvama odati premijer Stoltenberg i kraljevska porodica na Univerzitetu u Oslu, preneo je AFP.

U znak solidarnosti sa susednom zemljom, i u Švedskoj će biti održan minut ćutanja.

U obe države zastave su spuštene na pola koplja u znak žalosti.

Maseide je rekla da će norveška ministarstva u ponedeljak raditi normalno, uprkos šteti koja je naneta zgradama u bombaškom napadu u petak u centru Osla.

Na Utoji ubijen policajac, rođak norveške princeze

Među žrtvama masakra na norveškom ostrvu Utoja nalazi se i rođak norveške princeze Mete Marit, piše danas dnevnik "Dagbladet“.

Policajac Trond Berntsen (51), polubrat princeze, ubijen je dok je štitio svog desetogodišnjeg sina, prenose svetske novinske agencije.

Brentsenov otac je bio oženjen sa majkom Mete-Marit, Marit Tjesem.

Portparol kraljevskog dvora je rekao novinskoj agenciji NTB da princeza žali za ubijenim polubratom i da misli na svoje najbliže.

Berntsen je, prema NTB, bio policajac koje je Socijaldemokratska omladinska organizacija (AUF) angažovala za nadziranje reda.

On formalno nije bio na dužnosti. Njegov desetogodišnji sin je preživeo masakr, i prema njegovim rečima, samo zahvaljujući zaštiti oca.

Norvežani za pooštravanje maksimalne kazne

Činjenica da u Norveškoj maksimalna kazna za izvršeno krivično delo iznosi 21 godinu zatvora, posle masakra koji se dogodio u petak izazvala je rastuće kritike građana, koji smatraju da bi takva kazna bila preblaga za napadača koji je počinio užasan zločin u toj skandinavskoj zemlji.

Čim su norveški mediji označili Andersa Beringa Breivika (32) kao glavnog osumnjičenog za ubistvo 93 osobe u bombaškom napadu u prestonici i masakru na ostrvu Utoji, sve veći broj ljudi je podigao glas da maksimalna kazna koju previđa norveško zakonodavstvo bude pooštrena.

Ukoliko bi bio proglašen krivim i osuđen po sadašnjim odredbama, Bering Brejvik bi faktički za svaku ubijenu osobu odležao po 82 dana, preneo je Frans pres.

"Toliko nedužnih ljudi je ubijeno da mislim da on nema pravo da živi", napisala je Norvežanka Mari Kaugerud, osnivač fejsbuk grupe "Da - smrtnoj kazni za Andersa Beringa Breivika".

Nekoliko desetina sličnih grupa pojavilo se na popularnoj društvenoj mreži od petka, u kojima neki korisnici pozivaju na smrtnu kaznu, a neki na doživotnu robiju.

Studentkinja Helen Arvesen (21) rekla je danas Frans presu da smatra da je kazna koju predviđa norveško zakonodavstvo isuviše blaga, ali da "ne bi volela smrtnu kaznu".

"Čak i ukoliko bude pušten na slobodu suočiće se sa mnogo ogorčenih ljudi, tako da više uopšte ne bi bio na sigurnom", rekla je ona, dok je njena majka u blizini klimnula glavom u znak saglasnosti sa ćerkinim rečima.

Norveška je 1902. godine ukinula smrtnu kaznu za većinu krivičnih dela, a 1979. godine za sva, uključujući i ratne zločine.

Poslednja smrtna kazna u toj zemlji izvršena je 1948, tri godine pošto je po optužbi za veleizdaju streljan Vidkun Kvisling.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.