Izvor: Radio 021, 12.Dec.2014, 18:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Opštine naplate više nego što utroše na zaštitu životne sredine
Opštine u Srbiji na životnu sredinu postroše manje novca nego što naplate od građana i privrede na ime naknade za tu oblast, a prikupljena sredstva se često nenamenski troše, ocenjuje se u analizi Ekološkog centra Stanište iz Vršca.
Analizom je obuhvaćen period 2010-2013. godina. U 2013. godini, zbirni prihodi od namenskih naknada za životnu sredinu u 145 opština u Srbiji bili su oko tri milijarde dinara, rashodi kroz budžetske fondove 2,5 milijarde dinara, a ostatak >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << je prenet u 2014. godinu.
Zbirni iznos neutrošenih sredstava za sve opštine u protekle četiri godine dostigao je 4,1 milijardu dinara, navodi se u analizi koju je danas objavio portal EurAktiv Srbija. Dodaje se da se smanjuje broj lokalnih samouprava u kojima su rashodi manji od prihoda za životnu sredinu, ali da i dalje u više od polovine opština to nije slučaj, kao i da su smanjenju razlike između prihoda i rashoda doprineli pad prihoda i ukidanje naknade za motorna vozila.
"Veliki iznosi javnog novca troše se na programe koji ne pripadaju životnoj sredini, ne doprinose njenoj zaštiti i unapređenju i ne podupiru nacionalne prioritete EU integracija u ovoj oblasti", navodi se u analizi i dodaje da se sredstva koriste za izgradnju vodovodne mreže, sportskih objekata, asfaltiranje ulica i slično.
Ti rashodi se beleže kao zaštita životne sredine, zbog čega se stvara pogrešna slika o visokim ulaganjima u životnu sredinu, ali bez očekivanih rezultata, ocenjuje se u analizi.
Lokalne vlasti subvencionišu svoja javna komunalna preduzeća sa ukupno više od jedne milijarde dinara godišnje što se beleži ulaganje u zaštitu životne sredine, ukazuje se u analizi i sugeriše da se proveri da li se zaista radi o programima za životnu sredinu.
Srbija bi u ispunjavanje uslova zaštite životne sredine na putu ka EU do 2030. godine trebalo da uloži 10,6 milijardi evra, podseća se u analizi i dodaje da, prema iskustvima zemalja u okruženju, 35 do 60 odsto finansijskog tereta podnose lokalne samouprave.
Navodi se i da je do 2011. godine u životnu sredinu u Srbiji ulagano oko 0,4 procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP), a da postoje podaci koji ukazuju da je zbog krize ulaganje opalo proteklih godina na 0,25 odsto BDP-a.