Oko Balkana za 50 dana

Izvor: Southeast European Times, 31.Avg.2010, 23:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Oko Balkana za 50 dana

Putovanje vozom balkanskim zemljama, koje je snimala televizija, naglasilo je sve veću upotrebu civilne diplomatije u Turskoj u cilju jačanja veza.

31/08/2010

Oko Balkana za 50 dana Aleks Kristi-Miler za Southeast European Times iz Istanbula -- 31/08/10

Turski novinari i profesori ukrcali su se prošlog meseca na voz na istanbulskoj stanici Sirkedži i krenuli na 50-dnevno putovanje Balkanom.

Cilj putovanja Balkan Ekspresom kroz devet zemalja >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << i 22 grada, koje je direktno prenošeno na državnoj televiziji svakog dana, bio je da se učvrste odnosi Turske sa susedima, kao da se Turci upoznaju sa zajedničkim kulturnim nasleđem.

Ta inicijativa takođe je naglasila sve veću upotrebu civilnih projekata radi nadogradnje nove, proaktivne spoljne politike zemlje u regionu, u kojem otomanska zaostavština i postojeće turske manjine mogu da pomute odnose.

"Ova neformalna diplomatija je nešto novo čemu se Turska uči", rekao je za SETimesu Inan Ruma, profesor na istanbulskom Univerzitetu Bilgi specijalizovan za odnose na Balkanu.

"To nije diplomatija na formalnoj osnovi, na koju smo navikli, nego diplomatija zasnovana na civilnim učesnicima", rekao je on.

Balkan Ekspres, koji su finansirali Turska državna železnica i javni emiter TRT, vratio se u Istanbul 20. avgusta, gde ga je dočekao ministar saobraćaja Binali Jildirim, koji je pozdravio njegov "značaj" na polju "promovisanja istorije regiona".

Ankara poslednjih godina povećava svoju angažovanost na Balkanu, pokušavajući da se postavi kao posrednik i investirajući u obnovu turskih spomenika, a ta angažovanost nekada dovodi do optužbi da Turska vodi "neootomansku" spoljnu politiku.

Voz je posetio simbolične lokacije, kao što je otomanski most u gradu Mostaru, u Bosni i Hercegovini, koji je UNESKO obnovio uz pomoć Turske, a bio je uništen tokom sukoba devedesetih.

Direktor projekta Jildirim Eskidži veruje da su most i njegova obnova simbol uloge koju Turska sada može da ima u regionu.

"Bilo je tako uzbudljivo preći preko mosta", rekao je on za SETimes. "Hrvati žive sa jedne strane reke, a Bošnjaci sa druge. Mostarski most spaja dve strane, ali ih takođe odvaja."

Međutim, profesor Ruma je upozorio da Turska mora pažljivo da postupa dok ponovo budi duhove otomanske prošlosti.

"Pominjanje otomanske istorije uvek mora da bude strogo na kulturnoj osnovi", rekao je on. "Čak i najmanja politička aluzija stvoriće probleme."

Prema Kerimu Baldžiju, komentatoru i spoljnopolitičkom uredniku dnevnika Zaman, projekti kao što je Balkan Ekspres vuku snagu iz svoje sposobnosti da koriste prednosti kulturnih veza na istančaniji način nego zvanična diplomatija.

"Projekat Balkan Ekspres nije posetio samo otomanske objekte i to je deo nove senzitivnosti", rekao je on za SETimes. "Sve više vidimo tu vrstu kulturnog aktivizma."

Međutim, projekat je takođe odraz ponovnog otkrivanja sopstvene istorije kod samih Turaka, kao i etničke povezanosti sa Balkanom, u šta su mnogi i dalje iznenađujuće neupućeni.

Voz je posetio poveće turske manjinske zajednice koje postoje u većini zemalja jugoistočne Evrope, uključujući Bugarsku, u kojoj Turci čine preko 9 odsto stanovništva.

Do devedesetih godina turske vlade su bile usko usmerene na ideologiju koju je inspirisao osnivač zemlje Mustafa Kemal Ataturk, koji je prekinuo sve veze sa otomanskom prošlošću.

Takav mentalitet pretvorio se praktično u poricanje turske kulture i manjina koje žive preko granica republike, rekao je Bajram Čolakoglu, predsednik Asocijacije kulture i solidarnosti balkanskih Turaka.

"Bilo je opasno koristiti naziv 'Turci u inostranstvu' osamdesetih godina", izjavio je on za SETimes. "Postojanje Turaka na drugim mestima osim u Turskoj bilo je nevidljivo. Te ljude je njihova domovina zaboravila."

Čolakoglu i drugi sada se nadaju da projekti kao što je Balkan Ekspres mogu pomoći da se osigura buduća harmonija u regionu.

"Mislim da način za prevazilaženje predrasuda i neprijateljstva jeste da se uklone sve prepreke slobodi kretanja i dozvoli ljudima da se upoznaju bez bilo kakvih posrednika."

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.