Izvor: Blic, 09.Maj.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Od otkupa vojnog roka 30 miliona evra

Od otkupa vojnog roka 30 miliona evra

Ivan je magistrirao sociologiju u Španiji i trenutno živi u Madridu. U Srbiji nije bio već dve godine i ne sme da dođe jer je vojni obveznik. Pre odlaska poslao je zahtev Generalštabu da mu odobri školovanje, ali odgovor ni do danas nije dobio. Ne zna koji je njegov status u Srbiji niti sme da proverava, iako bi želeo da dođe u svoj grad da vidi roditelje i prijatelje.

Ivan je jedan među, kako se procenjuje, 50.000 mladih >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << iz SCG koji su rođeni ili godinama žive u inostranstvu i koji do sada nisu odslužili vojni rok. Svi oni čekaju da se u zemlji donese zakonsko rešenje kojim bi se regulisala vojna obaveza i njihov problem rešio.

Načelnik Uprave za obaveze odbrane Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane SCG, pukovnik Petar Radojčić izjavio je da je pri Ministarstvu formirana grupa koja radi na izradi novog zakona o vojsci, a u okviru kojeg bi trebalo da se nađe i mogućnost otkupa vojnog roka. Kako je dodao, to pravo odnosiće se pre svega na one kojima su vojni organi odobrili boravak u inostranstvu. Praktično u pitanju je 14.128 vojnih obveznika koji bi do kraja godine mogli da ostvare ovo pravo.

Ministar za dijasporu Vojislav Vukčević u izjavi za 'Blic' kaže da ipak nema jedinstvenog stava u vojsci.

- Jedni misle da je moguće otkupom rešiti problem. Drugi da nije, već da se služi na neki drugi način, ili civilno ili u nekoliko navrata - ističe Vukčević. On kaže i da je posle predloga o otkupu to naišlo na negodovanje dela državljana SCG u inostranstvu.

Ivan, naš sagovornik sa početka teksta, smatra da praktično najveći problem oko regulisanja vojne obaveze pravi Generalštab.

- Takođe, za razliku od ostatka sveta, u Srbiji je i dalje problem u načinu na koji se shvata vojna obaveza - ističe Ivan.

Ni u Odboru za bezbednost na saveznom nivou ne mogu da preciziraju kako će i kada ovaj problem biti rešen.

- Zvanično nam nije upućeno ništa na temu otkupa vojnog roka. Samo neformalni razgovori čak nisu vezani za Odbor već po kuloarima. Moj stav je da bi taj problem trebalo posmatrati kroz pojedinačne slučajeve. To treba rešiti jer neki uzimaju tuđa državljanstva, čime naša država gubi - kaže Dragan Todorović, član Odbora.

Advokat Đorđe Dozet kaže da bi u državi pre odluke o otkupu trebalo mnogo toga rešiti, pa i koji je broj regruta potreban, sa koliko para raspolažemo i sl. - Ideja je da otkup vojnog roka bude oblik prelaznog rešenja između obaveznog služenja i profesionalne vojske. Oni koji neće u vojsku, mogu da plate, a time bi se finansirali oni drugi, jer siromašna država mora naći način da popuni jedinice regrutima. To je klasična kupovina po principu, kupio sam svojih godinu dana. Ako imate 30.000 regruta godišnje, pa neka bude po hiljadu evra, to je 30 miliona evra - kaže Dozet. Po njemu, mogućnost otkupa trebalo bi da važi i unutar SCG.

Pravo otkupa, po rečima vojnih stručnjaka, za sada je moguće samo u Turskoj koja ima takođe brojnu dijasporu. Željka Jevtić

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.