Od Balkana napravimo Skandinaviju

Izvor: Vesti-online.com, 14.Okt.2011, 14:43   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Od Balkana napravimo Skandinaviju

Igmanska inicijativa pozvala je danas na brže i efikasnije rešavanje otvorenih pitanja u regionu i zauzela se za skandinavizaciju Balkana, jer je bilo dosta "balkanizacije Blakana".

Kopredsednik iz Hrvatske Zoran Pusić rekao je na 22. sesiji Igmanske inicijative u Beogradu da bi balkanski narodi trebalo da nauče nešto kako se nesreće ne bi ponavljale.

"Mi Balkanci poznati smo ponavljači i politički pojam Balkan je postao nešto što bi pristojne zemlje trebalo >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << da izbegavaju", rekao je Pusić i dodao da približavanje EU nije bekstvo sa Balkana i od suseda kao što to misle neki političari u Hrvatskoj.

On je dodao da nema boljeg puta ka EU od regionalne saradnje.

Kopredsednik Inicijative iz Srbije Aleksandar Popov rekao je da su granice, izbeglice, ratni zločini, sukcesija i imovinska pitanja najvažnija otvorena pitanja među zemljama potpisnicama Dejtonskog sporazuma koje treba da pomažu jedna drugoj i izbegavaju zloupotrebu međusobnih odnosa u političke svrhe tokom predizbornih kampanja.

Popov je istakao i da pitanja Kosova, unutrašnja kriza u BiH najviše opterećuju odnose u regionu.

Kopredsednik Igmanske inicijative iz BiH Vehid Šehić rekao je da nije bilo snage da se na objektivan način sankcionišu odgovorni za ratne zločine i da će Inicijativa učiniti sve da stvori drugačiji ambijent u regionu.

Šehić je izrazio žaljenje zbog toga što i BiH danas ne može da podeli zadovoljstvo sa drugim zemljama zbog njihovog napretka ka EU.

Kopredsendik iz Crne Gore Branko Lukovac rekao je da stavovi Evropske komisije otvaraju prostor i nadu da se balkanske zemlje još više približe Evropi ako to budu "umele, htele i smele".

Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je na sastanku Igmanske inicijative zadovoljstvo što su Srbija, Hrvatska i Crna Gora napredovale ka Evropskoj uniji, i ukazao da otvorena pitanja među državama ne smeju da budu zloupotrebljena u procesu evrointegracija.

Predsednik je rekao da sve zemlje podržavaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, i da svaka promena unutrašnjeg uređenja definisanog Dejtonskim sporazumom, mora da bude rezultat političkog kompromisa.

Tadić je istakao da je pomirenje jedan od najvažnijih izazova i da je zato neophodno da sve države bezuslovno kazne počinioce ratnih zločina i da isti standardi moraju da važe za sve.

"Odnos prema ratnim zločinima zahteva nulti nivo tolerancije. Srbija je izručila svih 46 optuženih haškom Tribunalu i osudila zločin u Srebrenici skupštinskom rezolucijom", rekao je Tadfoć.

On je ocenio da su njegova poseta Srebrenici, osuda zločina u Vukovaru i Paulinom Dvoru, kao i njegova saradnja sa predsednikom Hrvatske Ivom Josipovićem doprinos stabilizaciji i miru.

Tadić je ukazao da je potrebno što pre rešiti životno važne probleme, poput pitanja izbeglica i nestalih.

Predsednik je istakao da je suzbijanje organizovanog kriminala suštinski važno i zauzeo se za ekonomsku saradnju zemalja u regionu.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.