Obučavanje zaposlenih

Izvor: Politika, 19.Okt.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Obučavanje zaposlenih

U radnopravnoj regulativi i praksi ne pridaje se dovoljna važnost i značaj obučavanju i stručnom osposobljavanju i usavršavanju. Zakonom o radu regulisana je dužnost poslodavca da zaposlenom omogući ostvarivanje ovih prava, kada to zahteva potreba procesa rada i uvođenje novog načina i organizacije rada, i dužnost zaposlenog da se u toku rada obrazuje, stručno osposobljava i usavršava za rad.
Bliže regulisanje prepušteno je poslodavcu u okviru opšteg akta. Važno je predvideti i >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << odsustvo sa rada uz naknadu zarade radi obrazovanja uz rad i stručno usavršavanje, u skladu sa godišnjim programom poslovanja, i to, na primer, za polaganje stručnog ispita, za polaganje svakog ispita u višoj školi i na fakultetu, ili na poslediplomskim studijama, za polaganje pravosudnog ispita, za odbranu magistarskog rada i doktorske disertacije, za stručno usavršavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

U našim uslovima stručnjacima se ne pridaje dovoljna važnost, kao ni primeni savremenih trendova u struci i informacionih tehnologija i elektronskog poslovanja. Posledice nedovoljne obučenosti su neažurnost, neekonomičnost, statičan i zastareo način poslovanja, neuspešnost, a to vodi nezadovoljstvu zaposlenih, kao i trećih lica, koja su korisnici usluga ili proizvedene robe, a u krajnjoj liniji to se odražava i na zaradu, i poslodavca i zaposlenih.

Polaganje pripravničkog ili državnog ispita ili ispita za sticanje licence propisane za određene vrste delatnosti, predstavlja samo proveru postojećeg znanja, i to uglavnom opšteg, a ne usko stručnog, vezanog za konkretne poslove. Problem edukacije je uvek vezan sa problemom nedostatka finansijskih sredstava. Po pravilu, za sve se ima sem za potrebe obuke i stručnog usavršavanja. Troškovi se obezbeđuju iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i opštim aktom. Zakonom nije precizirano koji su to drugi izvori, pa je to prepušteno poslodavcu; ove troškove treba planirati, obično za tekuću godinu, kao i sve ostale izdatke. Sredstva koja se daju za ovu namenu mogu otvoriti mogućnost veće zarade, brže i efikasnije obavljanje posla, manje sudskih sporova, manje štete poslodavcu i zaposlenima zbog stručnijeg rukovanja sredstvima za rad, a time i mnogo veću dobit poslodavcu.

Drugi problem je vezan za sistematizaciju radnih mesta. Obično se pravilnik o sistematizaciji pravi prema zaposlenima i postojećim kvalifikacijama a retko se vodi računa o potrebama razvoja poslodavca, o primeni novih tehnologija i potrebi za daljim stručnim usavršavanjem postojećeg kadra i ostavljanju dovoljno radnih mesta za napredovanje.

Stimulisanje zaposlenih za stručno usavršavanje je takođe važno, što se najbolje može postići kroz uvećanje zarade zaposlenom koji je stekao viši stepen stručnog zvanja.

[objavljeno: 19.10.2006.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.