Nobel za medicinu pioniru vantelesne oplodnje

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Okt.2010, 13:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Nobel" za medicinu pioniru vantelesne oplodnje

STOKHOLM -

Britanski lekar i embriolog Robert Edvards, čiji je rad doveo do prve "bebe iz epruvete", dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, saopštio je švedski institut Karolinska.

"Njegova postignuća su omogućila prevazilaženje neplodnosti, medicinskog stanja koje pogađa veliki deo čovečanstva, kao i više od 10 odsto svih parova u svetu", saopštio je u Stokholmu komitet za dodelu nagrade.

Edvards (85) je zajedno sa Patrikom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Steptoumom još tokom 1950-ih počeo da razvija vantelesnu oplodnju - postupak koji podrazumeva oplodnju jajne ćelije van ženskog tela a potom ubacivanje te ćelije u matericu.

Luiz Braun iz Velike Britanije je 25. jula 1978. godine postala prva beba koja se rodila zahvaljujući vantelesnoj oplodnji, što je označilo revoluciju u lečenju sterilnosti.

Edvardsov partner Steptou umro je 1988. godine.

Kako je saopštio Nobelov komitet, "oko četiri miliona ljudi se rodilo zahvaljujući vantelesnoj oplodnji, a vizija Roberta Edvardsa danas je stvarnosti i donosi radosti neplodnim ljudima širom sveta".

Verovatnoća da par pogođen neplodnošću dobije bebu uz pomoć vantelesene oplodnje danas iznosi jedan prema pet, što je ista verovatnoća koja važi za zdrave parove prilikom prirodnog začeća.

Šest nagrada

Tradicionalno, Nobelova nagrada za medicinu je prva od šest (fizika, hemija, književnost, mir, ekonomija) koje se dodeljuju svake godine i koje podrazumevaju i novčani iznos od 10 miliona švedskih kruna (1,4 miliona dolara).

Kao i obično, Nobelova nagrada za mir, uz onu za književnost, pobuđuje najviše interesovanja među šest priznanja kojima se svake godine nagrađuje i neko otkriće ili izvanredan rad na polju medicine, fizike, hemije i ekonomije.

Prošle godine, Nobela za mir osvojio je američki predsednik Barak Obama, iako je bio manje od godinu dana u Beloj kući, a njegova zemlja vojno angažovana u Avganistanu i Iraku, navodi "Courrier international".

Norveški Nobelov komitet je zbog toga pretrpeo žestoke kritike u svetu.

Manje kontroverzan izbor

Ove godine se očekuje da izbor laureata bude manje kontroverzan, smatra Kristijan Berg Harpviken, direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu.

"Mislim da će izbor kandidata ovog puta biti tradicionalniji", izjavio je on prošle nedelje.

Pred Norveškim komitetom se ove godine našao rekordni broj od 237 kandidata, među kojima ima dosta kineskih disidenata.

Harpviken, međutim, ne veruje da će neki kineski disident dobiti Nobela za mir, jer se takvoj mogućnosti Peking oštro suprotstavio. On veruje da će izbor najverovatnije pasti na avganistantsku aktivistkinju za ljudska prava Simu Simar, radio stanicu Demokratski glas Burme, koja se emituje iz Osla ili specijalni sud za Sijera Leone.

Nagrada za književnost

Što se, pak, Nobela za književnost tiče, najviše izgleda prema književnim krugovima ove godine imaju pesnici. Spominju se imena Šveđana Tomasa Transtromera, Sirijca Adonisa i Južnokorejca Ko Una.

Ima i onih koji veruju da će prestižno priznanje ponovo otići u ruke ženskog pisca - neke književnice iz Afrike, kontinent koji je gost ovogodišnjeg sajma knjige u Geteborgu, ili jedne od kanadskih autorki Margaret Atvud ili Alis Manro.

Među favoritima su i ove godine američki pisci Filip Rot i Džojs Kerol Outs, kao i izraelski književnik Amos Oz.

Američki naučnici najbrojniji

U naučnim disciplinama se ne ističe nijedan kandidat, ali kao i dosad preovlađuju američki naučnici.

Prošle godine, Amerikanci su pobrali 11 od ukupno 13 priznanja, a žene su osvojile rekordan broj od pet priznanja, od kojih prvu nagradu na polju ekonomije.

Laureati dobijaju nagradu od 10 miliona švedskih kruna (1,09 miliona evra) koja se može podeliti najviše između tri dobitnika.

Nagrada za mir biće uručena 10. decembra u Oslu, istog dana kada ostali laureati budu primali svoja priznanja u Stokholmu na svečanoj ceremoniji u prisustvu švedskog suverena Karla XVI Gustafa.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.