Izvor: Nezavisne Novine, 08.Okt.2016, 12:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nim - rodno mjesto džinsa (FOTO)

Iako se džins obično povezuje sa Sjevernom Amerikom, materijal od kojeg se pravi - denim, potiče sa juga Francuske i to iz grada Nima.

Danas, u ovoj postojbini džinsa postoji samo jedna mala kompanija koja se bavi njegovom proizvodnjom.

U radionici, koja gleda na malu, idiličnu ulicu, Gijom Sagot siječe platno džinsa ogromnim makazama.

Ovaj 31-godišnji preduzetnik koristi kredu da iscrta kroj, a zatim isijeca materijal. Krojeve šalje u Marselj, gdje >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << se u maloj fabrici šiju farmerke.

Sagot je prije dvije godine otvorio svoj "Ateliers de Nimes". Ideja je bila vrlo jednostavna; napraviti džins u postojbini džinsa.

Međutim, u gradu koji više nema tekstilne industrije to se pokazalo kao pravi izazov.

"Krenuo sam bukvalno od nule", kaže Sagot i dodaje: "U Nimu nije ostao niko ko bi bio u stanju sašiti par farmerki. Tek u Marselju, koji je udaljen sat i po vožnje, našao sam ljude koji su me naučili kako da obrađujem džins. Ipak, najveći dio posla se završi u fabrici u Marselju, gdje se sašuju farmerke".

Sam izraz "denim" potiče od francuskog izraza "serge de Nimes", što u prevodu znači "čvrsto platno iz Nima". Ipak, ono što je najinteresantnije jeste da se ova tkanina više ne proizvodi nigdje u Francuskoj.

Upravo zato, Gijom kupuje platno iz venecijanskog regiona u Italiji, koje se pravi na starom razboju iz pedesetih godina prošlog vijeka.

Nim je nekada imao jednu od najboljih tekstilnih industrija. U 18. i 19. vijeku ovaj grad je bio dom brojnih velikih fabrika tekstila, gdje su se proizvodile razne tkanine. Ovdje je radilo na hiljade ljudi, a tekstilci su bili glavni poslodavci u ovom regionu.

U ovom gradu su se proizvodile tkanine svih vrsta od pamuka, vune, pa sve do najskuplje svile.

Najveći dio tekstila izvozili su u Sjevernu Ameriku, uključujući i slavni "serge de Nimes", koji je zapao za oko biznismenu Štrausu još 1860. godine. On je iskoristio ovu tkaninu, nazvao je denim i stvorio, po mišljenju mnogih, najpopularnije pantalone na svijetu.

U samom gradu ne mogu se naći tragovi nekada uspješne tekstilne industrije.

Prve tekstilne fabrike ugašene su na početku 20. vijeka. Uprkos popularnosti denima, zahtjev za tekstilom iz Nima je bio u padu, jer su se mijenjali stilovi i ukusi.

Proizvodnja se preselila u jeftinije lokacije u Evropi i Aziji, a nakon nekog vremena, u regionu Nima nije bila nijedna fabrika tekstila.

 "Danas apsolutno ne možete pronaći osobu u ovom regionu koja ima vještinu i stručnost da proizvede taj slavni denim", kaže Martin Nugared, kustos istorijskog muzeja, koji je najveći dio svoje karijere proveo istražujući tekstilnu prošlost ovog grada.

Dodaje da uvijek postoje nostalgija i promišljanja kako bi bilo lijepo ponovo oživjeti tekstilnu industriju u Nimu, ali da ne postoji potražanja te vrste.

Danas, više od 50 odsto denima proizvodi se u Aziji, prvenstveno u Kini, Indiji i Pakistanu. Kada je riječ o Evropi i Sjevernoj Americi, tu postoji tek nekoliko postrojenja za proizvodnju ove tkanine.

SAGOTOV SAN: Ipak, ono što je najveći izazov današnjice je to što proizvođači mahom koriste sintetička vlakna (uglavnom poliester) uz pamuk, što smanjuje troškove proizvodnje, a taj tekstil je dosta jeftiniji nego pravi, od pamuka.

Uprkos izazovima današnje masovne proizvodnje, Sagot u svom "Ateliers de Nimes" je odlučan da napravi džins kompletno proizveden u Francuskoj, od materijala pa sve do dugmadi i nitni.

 "Moj san je da u Nimu otvorim dvije fabrike. Jedna bi proizvodila tekstil, a druga bi se bavila dizajniranjem farmerki", kaže Sagot.

Međutim, on teško da može biti konkurentan ostalim proizvođačima, jer jedan par njegovih farmerki košta čak 269 evra.

"Ovo su pantalone za one ljude koji cijene dobar džins, koji žele da im pantalone dugo traju i da budu drugačiji od ostalih", kaže Sagot i ističe da ručno izrađuje farmerke te da nijedna par nije isti, zbog čega su jedinstvene.

Od princeza do klošara

Neuništivi materijal džins nose svi, od prinčeva i princeza, preko mladih djevojaka do klošara na ulici. Danas se može kupiti milion različitih modela, od jeftinih farmerki sa pijace, preko čuvenih "Dizelovih", do bezvremenskih levis.

Prvi džins muzej

Švajcarac Rudi Karer sakupio je kolekciju najboljeg starinskog džinsa sa više od 12.000 primjeraka i otvorio muzej džinsa u Cirihu.

Nešto od ove velike privatne kolekcije je kupljeno na online aukciji ili putem foruma, neki primjerci su donacija, pokloni od prijatelja ili čak i iz vreća za smeće bačenih na ulicama.

Farmerke od devet milimetara

Turski krojač iz grada Konija Kasim Andac, uspio je da skroji minijaturne farmerke od devet milimetara.

"Na njima sam radio tri dana. Radio sam danonoćno, počeo sam čak i sanjati minijaturne pantalone. Bio sam uporan i uspio sam", rekao je Andac, koji se više od dvije decenije bavi porodičnim krojačkim zanatom.

Nastavak na Nezavisne Novine...