Izvor: RTS, 25.Nov.2010, 09:12 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nezaštićene, a osuđene
U Srbiji raste broj žena osuđenih za porodično nasilje, koje su godinama i same bile žrtve torture, a nasilje su počinile braneći se. U većini slučajeva, žene koje su uzele pravdu u svoje ruke, višegodišnje trpljenje nasilja nije predstavljalo olakšavajuću okolnost pri izricanju kazne.
Broj žena koje su osuđene za nasilje u porodici, pošto su, posle višegodišnjeg maltretiranja, uzele pravdu u svoje ruke, naglo se povećao poslednjih godina. Prema podacima Viktimološkog >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << društva, 2007. godine osuđeno je 58 žena, a prošle godine dvostruko više.
Slučaj S.M. osuđene na dve i po godine zatvora, samo je jedan od mnogih, u kojima je žrtva, očima pravosuđa, viđena kao kriminalac bez olakšavajućih okolnosti. Aktivistkinja Viktimološkog društva, srela ju je u jednom od beogradskih Centara za socijalni rad, kojem se obratila za pomoć. Godinama ju je maltretirao suprug, a potom, po ugledu na oca, i sin.
"Žena je bila očajna, nije znala šta da uradi kako bi zaštitila sebe od nasilja, koje je trpela dugi niz godina", kaže Sonja Ćopić iz Viktimološkog društva.
Jedno vreme, boravila je i u Sigurnoj kući, zajedno sa maloletnom kćerkom, iako je ona bila vlasnik porodične kuće. Podsetimo, po Zakonu, nasilnik se udaljava iz kuće, čak i kada je vlasnik.
"Mi ne da nemamo mehanizme da pomognemo žrtvama nasilja, nego, ovo je jedan primer koji smo danas izneli, da pokažemo kako to izgleda u praksi. Koliko nama institucije i sistem ne funkcionišu kad je u pitanju zaštita žrtava nasilja", navodi Vesna Stanojević, iz Savetovališta protiv nasilja u porodici.
Trpljenje nasilja nije olakšavajuća okolnost
Kada izostane pravovremena reakcija institucija, žena ostaje nezaštićena, a poruka koja se šalje nasilniku više je nego jasna.
"Takvo postupanje nasilnika i državnih organa, koji staju na njihovu stranu, dodatno obeshrabruje žrtve da za nasilje koje trpe traže pomoć državnih organa, jer koja je to žrtva koja je hapšena i osuđivana koja će da traži pomoć od policije", ističe dr Vesna Nikolić Ristanović, direktorka Viktimološkog društva.
U većini slučajeva kada su žene uzele pravdu u svoje ruke, višegodišnje trpljenje nasilja za sud nije predstavljalo olakšavajuću okolnost pri izricanju kazne.
"Ja lično smatram da je neophodno da se šire sagledava problem, jeste da sud sudi za određeno krivično delo ali moramo svakako imati u vidu i okolnosti koje su prethodile izvršenju krivičnog dela, što često nije slučaj", kaže advokat Tijana Kostić.
U početku primene novih zakonskih rešenja o sprečavanju nasilja u porodici, takve propuste pravili su i pravosudni organi u razvijenim zemljama, ali su uspeli da ih reše. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, državne institucije ne smeju da gone osobe koje su primarno bile žrtve nasilja, već su dužni da ih zaštite.
