Neprijavljena imovina najčešći prekršaj

Izvor: RTS, 06.Apr.2014, 10:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Neprijavljena imovina najčešći prekršaj

Protiv funkcionera koji su prekršili zakon podneto više od 450 prijava. Gotovo da niko od njih ne shvata gde je pogrešio, ili su uvereni da propusta nema. U najvećem broju slučajeva situacija je jasna i nije moglo doći do nesporazuma u tumačenju zakona, kaže za RTS Vladan Joksimović iz Agencije za borbu protiv korupcije.

Zamenik direktora Agencije za borbu protiv korupcije Vladan Joksimović rekao je da se najveći broj prekršaja funkcionera odnosi na neprijavljivanje >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << imovine u zakonom propisanom roku, odnosno nepodnošenje izveštaja o promeni imovine nakon prestanka funkcije, što je 30 dana.

Joksimović je, gostujući u Dnevniku RTS-a, istakao da je na taj način došlo do povrede Zakona o Agenciji, posle čega su usledile prijave protiv funkcionera - njih 450. 

Osim prekršajnih, podneto je i devet krivičnih prijava protiv onih koji nisu prijavili imovinu u nameri da je prikriju.

"Poređenja radi, u prethodnom periodu rada Agencije bilo je svega tri takve krivične prijave, a sada devet. Ovde je konkretno zaprećena kazna zatvora od šest meseci do pet godina, a kada je reč o prekršajima tu je za nepodnošenje izveštaja kazna od 50.000 do 150.000 dinara. Moram da naglasim da imamo desetine pravosnažnih odluka sudova i tu je najviša određena kazna 50.000 dinara, što je zakonski minimum", kaže Joksimović.

Ističe da je ovaj spisak rezultat rada samo jedne službe, koja je zadužena za registar funkcionera i njihovih prihoda, a da Agencija kontroliše poštovanje zakona i u drugim oblastima.

"Agencija je svakako povećala svoju ažurnost i efikasnost u postupanju, i to je dobro. Što se funkcionera tiče, tu svako brine o svom ličnom integritetu i integritetu institucije koju predstavlja i nadamo se da se ovo u budućnosti neće ponavljati", kaže Joksimović.

Prema njegovim rečima, Zakonu o agenciji jasno definiše ko su državni funkcioneri i skoro da je nemoguće da je došlo do nesporazuma prilikom tumačenja Zakona.

"Sada se spočitava Agenciji da vrši svoj posao, umesto da se pitaju ljudi koji krše zakon zašto ga krše i da li ga krše. S druge strane, imate i druge pravne lekove. Po konačnosti odluke Agencije dozvoljeno je pokrenuti upravni spor i mi ćemo naravno poštovati odluke suda i svakog ko misli da mu je povređeno bilo koje pravo. Tu je sud da donese konačnu pravosnažnu odluku", rekao je Joksimović.

Kako kaže, Agencija je prošle godine pokrenula inicijativu o promeni Zakona o agenciji, ali je ta inicijativa do danas ostala u fioci.

"Između ostalog, jedna od predloženih izmena tiče se i regulisanja precizne definicije javnih funkcionera i liste funkcija koje postoje u Srbiji. Nadamo se da će novi skupštinski saziv u razumnom roku uzeti u obzir tu inicijativu", kaže Joksimović.

Kako je istakao, nove poslanike će na klupama sačekati vodiči za funkcionere u kojima su objašnjene njihove obaveze prema Agenciji. Vodič će biti prosleđen i novoj vladi, i svima koji su angažovani na javnim funkcijama.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.