Izvor: RTS, 07.Maj.2011, 12:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nepažnja čest uzrok požara
Svake godine na području koje pokriva kraljevačka vatrogasno-spasilačka četa dogodi se oko 500 požara. Nehat i nepažnja, najčešći su uzroci požara kada se govori o ljudskom faktoru, a problema ima i kod nestručno postavljenih ili dotrajalih instalacija.
Ljudska nepažnja, kao i nestručno postavljena i dotrajala instalacija svake godine, prouzrokuju u proseku oko 500 požara na području koje pokriva kraljevačka vatrogasno-spasilačka četa.
Zbog nepoštovanja >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << zakona, kojim je zabranjeno paljenje vatre na otvorenom, tokom proleća su bili veoma česti požari prilikom paljenja strništa i niskog rastinja. U Raški zbog plamena na otvorenom, jedna osoba je izgubila život.
Pri svakoj dojavi požara, vatrogasci imaju jedini cilj, a to je da što pre stignu na mesto i ugase vatrenu stihiju. Nailaze na brojne probleme u radu, pokušavajući da umanje štete koje nastaju u požarima.
Radisav Tosović je vatrogasac već trideset godina, i kako kaže, pri svakom izlasku na teren strepi da li su ljudski životi ugroženi.
"Skoro smo imali primer kada iz vatrene stihije nismo uspeli da spasemo ženu koja je izgorela u stanu. Bilo mi je jako teško", kaže Tosović.
Teško je i u saobraćajnim nezgodama, kada iz cisterni cure opasne materije, ali i kod požara na otvorenom i pri spasavanju na visinama.
Nehat, nepažnja, ali i dotrajale instalacije najčešći si uzroci požara. Kraljevački vatrogasci su samo za prva tri meseca intervenisali 127 puta. Gorela je i zgrada opštine, preduzeće "Jasen", stambeni i pomoćni objekti.
U samom gradu veliki problem su prilazni putevi, kojima je zbog parkiranja vozila sa obe strane, gotovo nemoguće prići.
Komandir vatrogasno-spasilačke jedinice Milanko Obrenović kao još jedan od čestih problema ističe da u zgradama nisu sprovedene preventivne mere i postavljeni aparati na određena mesta, a da često hidrantska mreža, kao ni gromobranska instalacija nisu ispitane.
Uprkos poteškoćama, zastarelim vozilima kojih ima dovoljno ali čija je prosečna starost dvadeset godina, kraljevačka vatrogasno-spasilačka četa je pravovremeno intervenisala i u vreme i posle zemljotresa kada je bilo puno posla.
Prema rečima načelnika Sektora za vanredne situacije Radoice Kočovića, nakon zemljotresa sve češći su požari izazvani od dimovodnih cevi, tj. dimnjaka jer su svi dimnjaci u zemljotresu urušeni i pomereni tako da oni sada propuštaju toplotne zrake i vrlo brzo dođe do paljenja krovne konstrukcije.
S obzirom na to da vatrogasci iz Kraljeva pokrivaju područje Vrnjačke Banje, Kraljeva, Raške i Kopaonika, osim požara na otvorenom i u stambenim objektima, posla ima puno i usled čestih saobraćajnih nezgoda na Ibarskoj magistrali.
Kraljevački vatrogasci očekuju da novom sistematizacijom rada iz čete prerastu u vatrogasno- spasilački bataljon, čime bi bio povećan broj vatrogasaca, kojih trenutno nema dovoljno.
