Neophodna veća kontrola fakulteta

Izvor: Politika, 09.Mar.2013, 16:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Neophodna veća kontrola fakulteta

Upis prema kvotama, češće provere rada profesora, isturenih odeljenja, prostora i opreme fakulteta i škola moglo bi da razreši mnoge probleme u visokom školstvu

U javnosti je poslednjih dana bilo mnogo oprečnih informacija u vezi sa promenom pravila po kojima se dodeljuje akreditacija fakulteta i visokih škola, čime je pokazano da postoji sukob prosvetnih autoriteta oko toga kako treba sprovesti mere zacrtane u Strategiji razvoja obrazovanja Srbije. Profesor dr Srđan Stanković, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje (NSVO), za naš list kaže da pooštravanje standarda ne znači i poboljšanje kvaliteta i dodaje da je loša slika o visokom školstvu posledica nedovoljne kontrole države visokoškolskih ustanova:

– Svedoci smo ogromnih prekoračenja akreditovanih upisnih kvota, postojanja mnogobrojnih neakreditovanih isturenih odeljenja, nepoštovanja elementarnih normi kvaliteta prilikom izbora nastavnika. Kvalitetan informacioni sistem (registar nastavnika), uz češće provere rada u pogledu angažovanih profesora, prostora koji se koristi, opreme, redovnog održavanja nastave, upisa prema kvotama, direktno bi mogao da razreši mnoge probleme.

Da li ste vi kao neko ko je godinama na čelu tela nadređenog Komisiji za akreditaciju, zadovoljni ovim procesom?

Akreditacija svih visokoškolskih ustanova i studijskih programa izvedena je u rekordnom roku i predstavlja izvanredno dostignuće zbog koga je Srbija dobila priznanja na međunarodnom planu. Zato je apsolutno neprihvatljiv destruktivni stav da je rešenje postojećih problema u rušenju celokupnog sistema akreditacije i njegovoj zameni novim, koji po mom mišljenju, ne bi mogao bitno da se razlikuje od postojećeg. Tako bi se samo pružila prilika da opstanu one visokoškolske ustanove koje trenutno ni izdaleka ne zadovoljavaju postojeće standarde. Ovakve intervencije su u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o visokom obrazovanju.

Ali činjenica je da je NSVO poništio nekoliko rešenja Komisije za akreditaciju?

Nacionalni savet za visoko obrazovanje je drugostepeni organ koji rešava žalbe na negativna rešenja komisije. To što je savet neka rešenja preinačio ne znači samo po sebi kritiku rada komisije, jer akreditaciju vidimo kao proces kontinuiranog poboljšavanja.

Dakle, niste za promenu standarda u skladu sa merama iz strategije?

Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine sadrži preporuku za zamenu Komisije za akreditaciju nezavisnom agencijom, kao i druge mere od kojih su mnoge u međuvremenu uvedene – učešće studenata, privrede, internacionalne recenzije. Stalna poboljšavanja standarda za akreditaciju su neophodna; međutim, pooštravanje standarda, bez pratećih mera, samo po sebi nije garancija poboljšanja kvaliteta. Ovde vidim i potrebu za daleko jačom logističkom podrškom države, imajući u vidu da, na primer, Agencija za akreditaciju Hrvatske ima oko 60 stalno zaposlenih, a naša komisija nekoliko saradnika sa nepunim radnim vremenom.

Da li mislite da su baš svi fakulteti i visoke škole zaslužili da dobiju „zeleno svetlo” za rad?

„Zeleno svetlo” je dobilo oko 85 odsto visokoškolskih ustanova. Mislim da u tom pogledu treba imati u vidu da je u zemljama potpisnicama bolonjske deklaracije uloga akreditacionih tela da pomognu visokoškolskim ustanovama da poboljšaju kvalitet, a ne da budu strogi arbitri koji nemilosrdno dele pravdu. Akreditacija je proces u kome treba da postoji konstruktivna interakcija sa ustanovama; u tom pogledu je postojanje niza upozorenja veoma pozitivno, iako nekada dovodi do prekoračenja rokova.

Koje su vaše konkretne zamerke na rad Komisije za akreditaciju?

Nedovoljna transparentnost rada i neujednačenost kriterijuma, što se, možda, i moglo očekivati, imajući u vidu uslove pod kojima komisija radi.

Kako mislite da komisija predloži izmene standarda po kojima se dodeljuje akreditacija, što nalaže zakon, ako njeni članovi smatraju da nema problema?

Zakon o visokom obrazovanju zaista propisuje da se promene standarda mogu vršiti na predlog komisije, koja je smatrala da su standardi zadovoljavajući. Mislim da smo, ipak, blizu razrešenja konkretnih problema vezanih za neka naučna polja.

Sandra Gucijan

objavljeno: 09.03.2013.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.